Većina stručnjaka vjeruje da su se ljudski preci evolucijski razdvojili od majmuna prije sedam miliona godina u srednjoj Africi, gdje su hominidi zatim živjeli narednih pet miliona godina prije nove faze evolucije.

Naučnici su, međutim, pronašli dva fosila majmunolikih stvorenja s ljudskim oblikom zuba u Bugarskoj i Grčkoj koji su stari 7,2 miliona godina, prenosi Hina.

Otkriće tog stvorenja, nazvanog Graecopithecus freybergi, dokazuje da su naši preci počeli evoluirati u Evropi 200.000 godina prije najranijih afričkih hominida.

Međunarodna grupa naučnika tvrdi da to otkriće potpuno mijenja ljudsku istoriju i posljednjeg zajedničkog rođaka šimpanze i ljudi, tzv. evolucijsku kariku koja nedostaje, svrstava na područje Balkana, prenosi Al Džazira.

Šimpanze su najbliži živući srodnici ljudima s obzirom na to da s njima dijele 95 posto gena.

Evolucija posljednjeg zajedničkog srodnika obje vrste centralna je i najvažnija rasprava paleoantropologije.

U doba prije više od sedam miliona godina klimatske promjene pretvorile su istočnu Evropu u otvorenu savanu, što je prisililo majmune da pronađu nove vrste hrane i rezultiralo prelazom na dvonožnost, pišu naučnici u časopisu Plos One.

"Ova studija mijenja postojeće ideje povezane s mjestima na kojima je čovječanstvo napravilo prve korake", rekao je prof. Nikolaj Spasov, član Bugarske akademije nauka.

"Graecopithecus nije majmun. On je hominid i direktan je predak čovjeku. Njegova ishrana je povezana s relativnom suvom i čvrstom vegetacijom savane i zato, kao i ljudi, ima široke kutnjake i gustu gleđ", kaže Spasov.

Direktan predak čovjeka

Naučnici su analizirali dva poznata uzorka Graecopithecusa, donju vilicu iz Grčke i gornji predkutnjak iz Bugarske.

Koristeći se računarskom tomografijom, uspjeli su vizualizovati unutrašnje strukture fosila i ustanoviti da su korijeni predkutnjaka bili povezani.

"Veliki majmuni tipično imaju dva ili tri odvojena korijena, a korijeni Graecopithecusa djelomično su povezani, što je karakteristika modernih ljudi, ranih ljudi i nekih vrsta praljudi", rekla je voditeljka istraživanja, prof. Madelaine Boehme s Univerziteta u Tuebingenu.

To sugeriše da je Graecopithecus bio hominid i da je nekoliko stotina hiljada godina stariji od najstarijeg afričkog hominida, otkrivenog u Čadu.

"To nam omogućava da razdvajanje ljudi od majmuna smjestimo u Evropu", rekao je paleoantropolog David Begun s Univerziteta u Torontu.

Tokom tog razdoblja Sredozemno more znalo je potpuno presušiti, što je majmunima i ranim hominidima omogućavalo da prelaze s kontinenta na kontinent.

"Bude li prihvaćena, ova teorija izmijeniće početak ljudske istorije", rekla je prof. Boehme.

Ali, ima i skeptičnih.

"Moguće je da je čovječanstvo izvorno nastalo u Evropi, ali imamo mnogo čvrstih dokaza, uključujući nekoliko lobanja i parcijalnih kostura, koji taj događaj smještaju u Afriku", kaže antropolog Peter Andrews iz Prirodnog muzeja u Londonu.

"Bio bih vrlo oprezan u suprotstavljanju spoznaja iz izolovanih fosila sa svim dokazima koji su prikupljeni u Africi", zaključio je Andrews.