Vanja Macanović iz Autonomnog ženskog centra rekla je gostujući na N1 da su te novine veoma važne jer do sada, neke stvari nisu mogle biti sankcionisane.

"Neko se usredsredi na neku osobu, prati je.. stoji ispred njenog stana ili kuće ali ništa ne radi... Ta osoba zna sve o vama", kaže ona dodajući da su imali primjere da se upravo takvi slučajevi završe ubistvom kada osobi koja progoni postane jasno da žrtva neće biti nikad sa njim.

Sudija Nebojša Đuričić, koji je bio član radne grupe za izradu Nacrta zakona za prevenciju nasilja u porodici kaže da, do sada, proganjanje nije bilo kvalifikovana kao krivično djelo zbog čega je moralo biti uvedeno. "Kad dođe to takvog ponašanja sada to može biti sanskcionisano. Do sada to nije bilo pravno regulisano, a ni zabranjeno".

On ističe da krivično djelo proganjanja predviđa jedan kontinuitet, period vremena u toku kojeg neko prati neku osobu i dodaje da zakon ne definiše koji je to period. "Ako neko jednom stoji ispred zgrade onda to nije proganjanje, proganjanje je ponašanje u kojem se vidi upornost, namjera..."

Polno uznemiravanje takođe je novo djelo koje se uvodi a na pitanje koje se često čuje u javnosti proteklih dana kako napraviti razliku između komplimenta i polnog uznemiravanja, Vanja Macanović ističe da žrtva mora jasno da stavi do znanja da joj neke izjave, šale, dodiri... ne prijaju a ako se tak situacije ponavljaju uporno i konstantno, riječ je o uznemiravanju.

Problem će biti, ocjenjuje ona, da se u ovom slučaju, pribave dokaze jer se polno uznemiravanje ne dešava naočigled drugih. Zato savjetuje da osobe koje se nađu u takvoj situaciji vode dnevnik, pišu datume izjava, imena eventualnih svjedoka, sačuvaju SMS poruke. "Biće to teško dokazivo, neće to ići tako lako kao što se misli".

Macanović i Đuričić ističu da jedno dobacivanje ili šala neće biti krivično djelo ali da je cilj da javnost shvati da su neke stvari zabranjene i da sada predstavljaju krivično djelo.

"Žrtve nisu imale adekvatnu zaštitu, sada je imaju jer su uvedena nova krivična djela i mjere i kada neko kaže 'Meni ne prija' to je kraj", naglašava sudija Đuričić napominjući da je i kaznena politika izmjenama zakona pooštrena.

Vanja Macanović kao izazov u primjeni novih odredaba vidi to što je mali broj policajaca obučen.

Đuričić ističe da je u pitanju jedan organizacioni zakon i da je cilj da se na jedinstven način uredi postupanje državnih organa. Do sada su i praksi postojali primjeri da se žrtva obraća različitim institucijama i da sve te institucije i organi vode posebne postupke po jednom predmetu a sada će, kako ističe, biti formirano koordinaciono tijelo i vodiće se jedan postupak po jednom predmetu.

Novine predstavlja i uvođenje hitnih mjera kao što su udaljenje nasilnika iz stana i zabrana prilaska.

Đuručić kaže da je dosadašnji zakon predviđao iseljenje nasilnika iz stana na godinu dana ali tek poslije sudske procedure. Novi zakon uvodi hitnost tog postupka kako bi zaštitio žrtvu. Dodaje i da je obaveza svih građana, institucija, zdravstvenog, školskog sistema da prijavi nasilje.

Vanja Macanović kao bitnu stvar izdavaja to što se žrtva ne pita oko uvođenja hitnih mjera jer se često u praksi dešavalo da one odustanu od postupka iz različitih razloga. Sada je, navodi, policajac taj koji procjenjuje rizik, pronalazi dokaze i donosi odluku o hitnim mjerama.