Lugonja je jedini tokom procesa priznao da je skrivao Mladića u svom stanu.

Ovom odlukom, koja je objavljena na internet stranici Apelacionog suda, preinačena je druga prvostepena presuda kojom je u maju prošle godine zbog apsolutne zastarjelosti krivičnog gonjenja bila odbijena optužba protiv svih okrivljenih.

Prva prvostepena presuda iz 2010. godine, kojom su optuženi bili mahom oslobođeni, ili su optužbe takođe zbog zastarjelosti bile odbijene, bila je ukinuta je pa se suđenje ponavljalo po nalogu Apelacionog suda.

Pravosnažnom presudom, optužbi su zbog nedostatka dokaza oslobođeni Stanko Ristić, Ljiljana Vasković, Borislav Ivanović, Predrag Ristić, Saša Badnjar, Ratko Vučetić, Tatjana Vasković Janjušević, Bojan Vasković i Blagoje Govedarica.

Lugonja je osuđen jer je u toku septembra 2002. godine u Beogradu krio Mladića u svom stanu i osiguravao mu namirnice kao i druge stvari potrebne za život, iako je znao da se Mladić nalazi na optužnici haškog tužioca zbog izvršenja 15 krivičnih djela protiv čovječnosti i međunarodnog prava, a za kojim je Okružni sud u Beogradu u maju 2002. godine izdao potjernicu.

 Marko Lugonja,foto:EPA

Apelacioni sud navodi da smatra da je Lugonja izvršio krivično djelo pomoć učiniocu poslije izvršenog krivičnog djela s obzirom da je i sam priznao izvršenje krivičnog djela.

Prema tom priznanju, Lugonja je Mladića u svoj stan primio na nagovor generala Zdravka Tolimira, i zadržao se pet do šest dana.

Apelacioni sud podsjeća da je odluka da primi Mladića u stan bila njegov izbor, kao i da mu je bilo poznato da je u Hagu bila podignuta optužnica protiv Mladića i raspisana potjernica.

Drugi jataci priznali krivicu

Mladiću je, kako je rekao na suđenju, pomogao jer je bio njegov komandant.

Što se tiče ostalih optuženih koji su sada oslobođeni optužbe, Apelacioni sud je našao da u konkretnom slučaju nije nastupila zastarjelost krivičnog gonjenja kako je to navedeno u prvostepenoj presudi, ali da tokom postupka javni tužilac nije ponudio dovoljno jasne i uvjerljive dokaze kojima bi potkrijepio svoju optužbu.

Jataci koji su krili Mladića poslije 2006. do njegovog hapšenja pet godina kasnije 26. maja 2011, sklopili su sporazum o priznanju krivice s Tužilaštvom za ratne zločine, na uslovne kazne zatvora.

Ratko Mladić optužen je za genocid počinjen u Srebrenici, gdje je u julu 1995. godine ubijeno više od 8.000 muslimanskih muškaraca i dječaka. Mladića optužnica tereti i za opsadu Sarajeva, koja je trajala 44 mjeseca i u kojoj je ubijeno više od 10.000 ljudi.

Optužen je i za progon Bošnjaka i Hrvata širom Bosne i Hercegovine, te uzimanje pripadnika UNPROFOR-a za taoce.

Suđenje Mladiću počelo je u maju 2012. godine, nakon što je godinu ranije uhapšen u vojvođanskom selu Lazarevo, nakon bijega i skrivanja dugog 12 godina, te izručen u Hag.

Al Džazira/Agencije