Azil, nazvan “Šuma medveda Priština”, otvoren je 2013. godine zahvaljujući međunarodnoj Fondaciji za zaštitu životinja “Vier Pfoten” sa sjedištem u Beču, u Austriji, a uz pomoć Ministarstva za zaštitu životne sredine i prostornog planiranja Kosova i opštine Priština.
Tada su u prihvatilište u saradnji sa vojnicima KFOR-a prebačeni medvjedi koji su ilegalno držani u kavezima u mini zoo vrtovima pri raznim restoranima širom Kosova, dok su medvjedi iz Albanije, takođe spašeni iz zarobljeništva, donijeti prošle godine, piše agencija Anadolija.
U "Šumi medveda" sada je zaposleno 16 radnika, od kojih je osmoro direktno zaduženo za brigu o medvjedima.
Foto:Anadolija
Albana Hoti, nadzornica čuvara medveda, u izjavi za Anadoliju objašnjava da je cio projekat pokrenut zahvaljujući mečki Kasandri, a koja je držana u jednom restoranu kraj Suve Reke, gdje je ostavljena kada je restoran zatvoren.
“Vlasnik restorana je gotovo nikada nije posjećivao kako bi je nahranio. Potom je jedna grupa KFOR-a koja je preduzela inicijativu, brinula o njoj, hranila je i snimila fotografije i videa koje je proslijedila organizaciji u Austriji koja se bavi zaštitom životinja i zove se “Vier Pfoten” ili u prevodi “Četiri šape”. Oni su potom uradili istraživanje na Kosovu koliko se medveda nalazi u takvim lošim uslovima i tako je krenuo projekat”, kaže Hoti.
Projekat je, prema riječima Hotijeve, započet s namjerom da pomogne životinjama, ali je rezervat uvijek bio otvoren i za posjetioce.
Novac koji se prikupi od simbolične cijene ulaznica koriti se za nabavku hrane i brigu o medvjedima, ali glavne finasije dolaze direktno od austrijske organizacije.
Foto:Anadolija
Prihvatilište “Šuma medveda Priština” prostire se na površini većoj od 16 hektara zemlje, koju je dala opština Priština na korišćenje na 99 godina. Od toga je za sada iskorišteno 10 hektara, tako da svaki medved ima više od pola hektara zemlje, što je više nego što je predviđeno standardima organizacije “Vier Pfoten”.
Foto:Anadolija
“Medvedi su podijeljeni u grupe. Neki od njih živjeli su zajedno u kavezima i nisu imali problema da i ovdje žive zajedno, posebno na većoj površini. Ali zapazili smo da se pojedini medvedi, preko ograde, sviđaju jedni drugima, pa smo ih spojili. Međutim, svi muški medvedi su kastrirani zbog toga što mi mladunce ne bi smo mogli da pustimo u divljinu, jer je njima potrebno da oko dvije godine žive sa majkom, tako da ako bi smo dozvolili rađanja oni bi opet živjeli u zatvorenim uslovima, ograđeni”, kaže Hoti.
Albana Hoti, koja je po profesiji biolog, objašnjava da su medvedi u rezervatu srećni, mada na momente imaju i teške stresne momente i strah od većih grupa ljudi, što je posljedica njihovog teškog života u zarobljeništvu.
Uglavnom vegetarijanska ishrana
“Medvedi koje imamo ovdje pripadaju vrsti mrkih medveda nastanjenih u Evropi, a posebno na Balkanu. Na Kosovu, u Albaniji i na planinama koje imamo zajedno sa Crnom Gorom ima medveda, ali je njihov broj jako mali i nažalost spadaju ugrožene vrste kojima prijeti opasnost od nestanka”, kaže Hoti.
Albana Hoti, foto:Anadolija
Hoti dodaje da se medvedi u rezervatu od 80 do 90 posto hrane vegeterajinski, ali im se tokom nedelje daje i određena količina mesa, što žnači da u skladu sa njihovom divljom prirodom, jedu sve od trave do mesa. Vole da se penju po stijenama, često ulaze u mini vodene bazene da se rashlade, a kao i svi drugi medvedi zimu provode u snu.
Foto:Anadolija
“Na sreću, oni uzmu sve što im je potrebno tokom proljeća, ljeta i jeseni i oko 70 posto naših medveda spavaju zimski san. Svi oni zimski san su imali ovdje po prvi put, jer u kavezima nisu imali mogućnosti za to. Oni spavaju oko dva mjeseca i mi ih ne vidimo, ali se brinemo za njih”, kaže Hoti.
Ona ističe da se trenutno radi na izgradnji Edukativnog centra koji će biti otvoren 2018. godine i koji će biti na raspolaganju posjetiocima sa informacijama o medvedima i izložbama fotografija medveda.
Komentari