Kao odgovor na istragu o zajedničkoj antiameričkoj djelatnosti „ruskih hakera“ i Donalda Trampa, kao i na medijsku kampanju protiv izabranog američkog predsjednika, Trampove pristalice u FBI organizovale su simetrični medijski napad na Klintonovu.

Hilari Klinton optužena je za to da je njena dobrotvorna fondacija služila kao provodnik za „prljavi ruski novac“ i da je posredno doprinosila podmićivanju i ucjenjivanju radi ostvarivanja ruskih ekonomskih interesa u američkom nuklearnom sektoru.

Pažnju privlači činjenica da se optužbe šire preko poznatih američkih medija kakvi su „Hil“ i „Njuzvik“. Oni se pozivaju na istragu FBI koju je Obamina administracija, navodno, gurnula pod tepih.

Saradnik vašingtonskog lista „Hil“ Džon Salomon, koji je objavio seriju tekstova o ovom slučaju, naveo je u razgovoru za „Foks njuz“ da je Moskva, navodno, pokušavala da utiče na Klintonovu i njenog muža još u vrijeme dok je političarka obavljala funkciju državnog sekretara.

„Foks njuz“ navodi da je pravi primjer „ruskog skandala“ ugovor o kupovini kompanije „Uranijum 1“, koji je 2010. godine odobrila Obamina administracija iz razloga koje dosad niko nije uspio da objasni. Na osnovu ovog ugovora, kontrolu nad oko 20 odsto američkih zaliha uranijuma dobila je, kako navode američki mediji, ruska kompanija.

„Potrebno je da neko razjasni situaciju s uranijumom i kako ga je Rusija dobila. To je, očigledno, veoma ozbiljna situacija“, rekao je ovim povodom aktuelni predsjednik SAD Donald Tramp.

Prema riječima Džona Solomona, u trenutku kada je Obamina administracija donosila konačnu odluku o ovom poslu, Bil Klinton je tražio od vlasti dozvolu da se sastane s ruskim činovnikom odgovornim za nuklearnu sferu, iz kompanije „Rosatom“.

„Za to je odabrao veoma interesantan trenutak, s obzirom na to da se Hilari nedugo prije toga vratila iz posjete Moskvi, gdje je pokrenula mnogo poslovnih procesa između SAD i Rusije. Bil Klinton je doletio prateći njene svježe tragove i dobio tamo, na licu mjesta, 500.000 dolara. I pored toga, pokušao je da dobije dozvolu da se sastane s ljudima koji su imali lični interes u onome što je radila njegova žena. Kažu da je na kraju odlučeno da sastanak ne bude održan“, priča Džon Solomon.

„Moguće je da su ruski činovnici željeli da razviju rezultate postignute zahvaljujući posjeti Hilari Klinton i da vide šta o tome zna njen muž, s obzirom na to da je bivši predsjednik i da može da pomogne. A moguće je i da je sam Klinton želio nešto da ostvari u Rusiji za porodicu“, navodi Džon Solomon.

Sputnjik