Tako je i u slučaju manjinskih naroda - Albanaca, Bošnjaka i Hrvata. Vlada Crne Gore je utvrdila Predlog zakona o izboru, upotrebi i javnom isticanju nacionalnih simbola koji će se naći pred poslanicima krnjeg državnog parlamenta.

"Ustavni osnov za donošenje zakona sadržan je u odredbi člana 79 Ustava Crne Gore kojim se utvrđuje da se pripadnicima manjinskih naroda i drugih manjinskih nacionalnih zajednica jemče prava i slobode koja mogu koristiti pojedinačno i u zajednici sa drugima: na izbor, upotrebu i javno isticanje nacionalnih simbola i obilježavanje nacionalnih praznika", izjavio je poslije sjednice Mehmet Zenka, ministar za manjinska i nacionalna prava. - Vremenska prevaziđenost Zakona o upotrebi nacionalnih simbola iz 2000. godine, donošenje novog ustava Crne Gore i njegove manjkavosti u dijelu izbora nacionalnih simbola, uslovilo je izradu novog zakona.

Priča o crnogorskim državnim simbolima (grb, zastava i himna) postala je jedna od glavnih tema oko koje se glože Crnogorci. Trobojka je vidljiva jedino na slavama, bratstveničkim okupljanjima, crkvenim praznicima, svadbama i političkim protestima. Vlast je ustoličila novu zastavu crvene boje sa grbom na sredini i zlatnim orlom, koja je pravoslavni narod takođe podijelila, kao i himna "Majska zora", a posebno stihovi Sekule Drljevića. Vlast nije svuda gledala istim očima na isticanje nacionalnih simbola, pa je tako često žmurila kada bi se zavijorili "dvoglavi orao" Albanije, hrvatska šahovnica ili ljiljani sa zastave "Sandžaka". Čak se ova posljednja zalepršala na svadbi sina visokog funkcionera SDP Džavida Šabovića.

"Dešavalo se, na primjer, da se prilikom svečanosti u Kotoru, na Katedrali Svetog Trifuna, istakne zastava države Hrvatske. Režimski mediji nisu tome poklanjali nikakvu pažnju, za razliku od kritike, ili bolje reći histerije kada bi neko slučajno istakao ne samo zastavu Republike Srbije, nego i trobojku koja je bila zvanična zastava Crne Gore", kaže Jovan Markuš, publicista i istraživač istorije sa Cetinja.

Kada je prije 14 godina tadašnja vlast DPS usvojila državnu himnu "Oj, svijetla majska zoro", ona je takođe posvađala Crnogorce. Čak je i predsjednik države Filip Vujanović iznio svoj stav, smatrajući da bi skraćivanje himne moglo pomiriti Crnu Goru.

KAPE SA ČETIRI “S“

Skandal prilikom podizanja pogrešne zastave Crne Gore ispred sjedišta NATO u Briselu, ljetos, pred očima aktuelnih i bivših državnika Crne Gore koji to nisu primijetili, otvorilo se pitanje (ne)poštovanja simbola, čak i od onih koji su ih kreirali. Šta je, do sada, u praksi značilo "nepoštovanje simbola"? Svake nedjelje to se može vidjeti ispred sala za vjenčanja u crnogorskim gradovima, gdje jedni svatovi nose crnogorsku zvaničnu, a drugi srpsku trobojku. I kape su se pomiješale. One stare sa četiri "S" još važe za pola Crne Gore, dok su drugi poslije referenduma na njima "ugurali" važeći grb.

FARBANjE U ŽUTO

Jovan Markuš smatra da postojeći državni simboli nisu utemeljeni u tradiciju pravoslavnog naroda u Crnoj Gori.

"Oni predstavljaju neuko i drsko falsifikovanje simbola sa kojima su se naši preci ponosili. Kod grba su bijelog orla iz kneževine i kraljevine Crne Gore jednostavno ofarbali u žuto, samo da bi se razlikovao od sličnog koji postoji na grbu Srbije. Umjesto državne zastave iz tog perioda, usvojili su vojnu ili ratnu zastavu, kao da je ratno stanje ili kao da je vojna hunta na vlasti", podsjeća Markuš.

Novosti