Kirov valjak prvi put u SAD
Kirov valjak

Iz šestog vijeka

Kirov valjak prvi put u SAD

Glineni valjak iz šestog stoljeća prije naše ere, prvi put je izložen u Vašingtonu. Ispisan je porukama kralja Kira Velikog iz drijevne Persije, na prostoru današnjeg Irana.

Predmet se smatra prvom deklaracijom ljudskih prava na svijetu i vjekovima je nadahnjivao demokratske reformatore.

Manji je od lopte za američki fudbal, ali je ovaj glineni valjak jedan od najcjenjenijih objekata u istoriji. Površina je ispisana vavilonskim klinastim pismom – sa tekstovima kralja Kira Velikog, koji je vladao velikom persijskom imperijom prije gotovo 2600 godina. Mnogi smatraju da je to prva proklamacija ljudskih prava. Valjak je pozajmljen iz Bitanskog muzeja i prvi put je predstavljen u Americi, u smitsonijenovoj Galeriji „Frir end Sakler“ u Vašingtonu. Nil Mekgregor je direktor Britanskog muzeja.

„To je vjerovatno prvi put u istoriji čovječanstva da imamo dokument o vladaru koji je razmišljao o upravljanju društvom sastavljenim od naroda različitih tradicija, različitih jezika, različitih nacionalnosti i, iznad svega, različitih vjera.“

Valjak je je bio zakopan u Vavilonu – na teritoriji današnjeg Iraka – kada je Kir osvojio taj grad 539. godine prije naše ere. Otkriven je 1879, tokom iskopavanja koja je vodio Britanski muzej. Na njemu je opisano Kirovo osvajanje grada i njegova namjera da dozvoli slobodu vjeroispovesti novoosvojenim narodima. Kustos izložbe, Džon Kertis, iz Britanskog muzeja, kaže da je valjak zapravo potvrdio nekoliko biblijskih priča.

„Prije svega, Kir kaže da je zauzeo Vavilon mirno – da nije spalio grad, da ga nije srušio do temelja, što je u to vrijeme bilo uobičajeno. Takođe kaže da je dopustio stanovnicima Vavilona da mirno obavljaju svoj posao.“

Kir je takođe oslobodio Jevreje, koji su bili zarobljeni i dozvolio im da se vrate u Jerusalim.

„Kir je tokom milenijuma za Jevreje uvijek bio heroj, a Persijska carevina je za Jevreje i njihov povratak u Jerusalim, uvijek bila veliki istorijski trenutak. Zbog toga iznenađuje što su odnosi toliko loši, a isto važi i za odnose Irana i Sjedinjenih Država, jer su se osnivači Sjedinjenih Država, kada su pravili okvire Ustava, opredijelili za Kirov model, odnosno gledište da različite vjere treba da koegzistiraju i da vlast ne bi trebalo da favorizuje nijednu od njih.“

Tomas Džeferson, jedan od osnivača nacije, posjedovao je dvije kopije „Kiropedije“, antičkog grčkog pisca Ksenofona. U knjizi se Kir hvali i očigledno je imala uticaj na Džefersona. Džefersonova kopija je takođe izložena zajedno sa drugim predmetima iz drijevne Persije.

„Svaki Iranac zna da su Persijanci, odnosno Iranci, oblikovali cio region Bliskog istoka i napravili model vlade koji se svugdje poštuje“, kaže Mekgregor.

Kirov valjak će poslije Vašingtona biti izlagan u još četiri muzeja u Sjedinjenim Državama.

(Izvor:Glas Amerike)