Time se samo nastavio trend koji je zabilježen kada je početkom novembra zaživjelo elektronsko zakazivanje specijalističkih pregleda, a sve u sklopu reforme zdravstva. A novembar mjesec obilježio je napad Ministarstva zdravlja na ljekare primarne zdravstvene zaštite usljed činjenice da je kao posljedica e-zakazivanja u prvoj polovini mjeseca propala trećina zakazanih pregleda u KCCG, odnosno trećina pacijenata nije došlo na zakazani pregled.

Pomislio bi čovjek da građanima Crne Gore ni do čega više nije stalo, pa ni do sopstvenog zdravlja…čim im toliko ljekari zakazuju specijalističke preglede a oni na njih ne odlaze. Ali za Kodex, predsjednica Sindikata doktora medicine Milena Popović Samardžić iznosi sumnju da se  ti pregledi obavljaju na privatnim klinikama. I to ne svim već samo onim privilegovanim.

Milena Popović Samardžić

“Neki privatnici su potpisivanjem ugovora sa Fondom za zdravstvo postali dio mreže zdravstvenih ustanova koje se finansiraju iz budžeta za zdravstvo ( usluge im plaća Fond od novca poreskih obveznika opredjeljenog za javno zdravstvo). Imamo informacije da pacijenti sada tamo mogu ići direktno. Nekad je bilo da, ako se čeka preko mjesec ili preko tri mjeseca, pacijent dobije potvrdu da se pregled ne može organizovati u tom roku i ide kod privatnika. Sad se to krije od nas, nikako da dođemo do potvrde informacije da pacijenti idu direktno kod privatnika. Dobiju uput i termin ali pregled obave kod privatnika.” kaže za Kodex predsjednica Sindikata doktora medicine Milena Popović Samardžić.

A privatnici ne iznose svoje cifre. Nemaju za tim potrebe, oni su privatnici. Ali bi sumnje ljekara, onih koji rade u javnom zdravstvu i čine okosnicu našeg sistema, trebale biti dovoljne da Ministarstvo zdravlja i Fond za zdravstvo makar izađu sa podatkom koliko se našeg novca namjenjenog zdravstvu isplaćuje umreženim privatnim klinikama. Koliko su to faktura dobili, za koje usluge i koji broj pacijenata. 

Jer može biti da nam do mnogo čega nije stalo ali do zdravlja baš…Crnogorski građani nerijetko zaobilaze javni sektor i odmah hitaju privatnicima. Povjerenje u naše zdravstvo opada a sigurno tome neće doprinijeti medijska potraga za pacijentima koji ne dolaze na zakazane im preglede. Možda bi prije toga trebalo prihvatiti savjet ljekara i pogledati da ipak nijesu otišli “privatno”.     

Sindikat doktora medicine već je obavjestio javnost da neuspjeh e-zakazivanja nije neočekivan s obzirom da je sam projekat loša kopija hrvatskog projekta eZdravlje koji se u Hrvatskoj sprovodi u saradnji sa informatičkom kompanijom Ericsson. Za razliku od Crne Gore, Hrvatska je spremno dočekala informatizaciju svog zdravstvenog sistema pošto je imala kvalitetniju zdravstvenu infrastrukturu od crnogorske, normative na svim nivoima zdravstvene zaštite i dvostruko veći broj ljekara - izvršilaca po glavi stanovnika, koje su uspjeli zadržati pristojnim zaradama.

Takođe,navode ljekari, za razliku od crnogorskog, hrvatski projekat planiran je duži vremenski period, sprovođen je fazno, rađen je u saradnji sa ljekarima i finansiran iz fondova EU. Da bi sličan projekat bio ostvariv u Crnoj Gori najprije je neophodno uvođenje integrisanog informatičkog sistema na svim nivoima zdravstvene zaštite uključujući i KCCG. Tek nakon uspostavljanja potpuno integrisanog sistema, poručuju ljekari, mogla bi se vršiti dalja informatizacija i to fazno, najprije uvođenjem e-kartona, e-recepta i e-razmjene laboratorijskih nalaza, zatim i uvođenjem e-zdravstenog osiguranja, e-liste čekanja, e-savjetovališta, e-zakazivanja i telemedicine.

Posljedice reforme u Crnoj Gori, zaključuje Sindikat ljekara, su takve da je nekada dostupna zdravstvena zaštita postala manje dostupna, dok se za neuspjeh reforme krive pacjenti, i kad dolaze i kad ne dolaze kod ljekara, ljekari i kad liječe i kad izdaju upute, kao i faramaceuti zato što izdaju ljekove.

A kad imamo sve ovo na e, mogli bi uvesti i e-potragu za pacijentom.