Dogovoreno je da se o daljem procesuiranju tog pitanja odluči na narednom sastanku 15. januara, javlja Anadolija.

Državna komisija za obilježavanje i održavanje granične linije, koju je na čelu sa Shpejtimon Bulliqijem imenovao premijer Ramuš Haradinaj odmah po preuzimanju dužnosti početkom septembra, do 15. januara treba da dostavi eventualne dodatne argumente da potpisanim Sporazumom o demarkaciji iz 2015. godine, Kosovo gubi dio svoje teritorije.

Na današnjem sastanku članovi nove Državne komisije su iznijeli nekoliko argumenata, na osnovu kojih tvrde da sporazum ne treba usvojiti, među kojima su da je stara Državna Komisija prevazišla svoje nadležnosti, da je Kosovo efektivno upravljalo spornim dijelom teritorije i da kriterijum katastra nije korišćen u drugim državama. 

Bulliqi je istakao da je prethodna komisija prevazišla svoja ovlašćenja, jer je uradila novu graničnu liniju, a ne označavanje granične linije ili demarkaciju. 

"Državna granica između strana biće označena graničnim znakovima. Državna granica između strana biće obilježena u roku od dvije godine od stupanja na snagu ovog sporazuma. Ovo jasno stavlja do znanja da naša Komisija nije uradila demarkaciju niti obilježavanje granične linije, već je odredila graničnu liniju", kazao je Bulliqi. 

Predsjednica skupštinske komisije za spoljne poslove Vjosa Osmani je postavila pitanje da li je usvajanjem izvještaja stare državne Komisije Vlada Kosova već prihvatila činjenicu da je komisija prevazišla svoje nadležnosti, te da to sada ne može da bude argument za osporavanje sporazuma. 

"U konkretnom slučaju, čak i ako bismo prihvatili činjenicu da je bilo prevazilaženja nadležnosti, prethodna Vlada je odobrila ovo prekoračenje nadležnosti, a isto je uradila i sadašnja Vlada, donoseći Skupštini Kosova isti sporazum", rekla je ona. 

Međutim, ona na to pitanje nije dobila odgovor, jer Bulliqi smatrao da je to političko pitanje. Bulići je, takođe, napomenuo i da je teritorijom, koja je sporna za kosovsku stranu, upravljalo Kosovo. 

"Kosovo je upravljalo putom, izgradilo put, asfaltiralo put, održavalo put, napravilo projekte tog puta, kontrolisalo tu teritoriju sve do datuma 12.01.2009. kada je crnogorska strana po prvi put tražila od Policije Kosova da naše kompanije od sada ne iščiste i održavaju taj put", rekao je Bulliqi. 

I Profesor Fljorijan Isufi, član vladine komisije za demarkaciju granice sa Crnom Gorom je iznio nekoliko konkretnih primjera kao što je autobuska nesreća iz 1998 godine, koja se dogodila u blizini graničnog prelaza Kula, gdje se jasno vidi da je tim dijelom teritorije upravljalo Kosovo, odnosno tadašnja Autonomna pokrajina Kosovo. 

Komisija je navela i da katastarske knjige nisu trebale da budu kriterijum za određivanje granične linije, jer nisu korišćene ni u razgraničavanju između drugih zemalja nastalih raspadom bivše Jugoslavije. Istovremeno, član vladine Komisije, profesor međunarodnog prava Zejnullah Gruda je obajsnio da zahtjev za međunarodnom arbitražom ne bi išao u korist Kosova, jer je za arbitražu potrebna saglasnost obje strane, a poznato je da je Crna Gora sporazum već ratifikovala u parlamentu i to pitanje smatra završenim. 

Gruda je ocijenio i da su Crnogorci iskoristili profesionalne slabosti bivše kosovske vladine komisije, napominjući da je u svakoj enciklopediji i svim dostupnim kartama Čakor uvijek bio dio Kosova. 

Vlada Kosova je početkom ovog mjeseca usvojila izvještaj nove Komisije o demarkaciji granice sa Crnom Gorom, koji je zajedno sa Sporazumom potpisanim između Kosova i Crne Gore 2015. godine, proslijedila Skupštini Kosova na razmatranje. Kosovska opozicija, kada je u njoj bio i Ramuš Haradinaj, suprostavila se nasiljem i suzavcima sporazumu iz 2015. tvrdeći da njime Kosovo gubi više od 8 hiljada hektara zemljišta uz granicu sa Crnom Gorom.

Ratifikacija sporazuma o demarkaciji granice sa Crnom Gorom za Kosovo je preduslov za viznu liberalizaciju. 

Anadolija