"Uprkos činjenici da je država došla do mnogih objekata, zgrada i drugih nekretnina ovim putem, za 2018. godinu je u budžetu predviđen rast izdataka za potrebe zakupa objekata u odnosu na prošlu godinu, i to za 387 926 eura. Naime, u budžetu za 2017. bilo je planirano 8 772 994 eura za zakup objekata, a u budžetu za 2018. godinu na ime ovog izdatka planirano je da se isplati 9 160 920 eura. To najbolje govori da je naplata poreskog duga imovinom poslužila isključivo privilegovanim preduzećima da se povoljno otarase ogromnog poreskog duga. Takođe, ovo je dokaz da su pribavljeni objekti i nekretnine koji uopšte i nijesu planirani za smještaj državnih organa, te je priča Vlade samo jedno u nizu degutantnih opravdanja štetnih propisa", ocijneio je Koprivica.

Dodaje da se, shodno prethodnom. neminovno  nameće više pitanja i to:

" Kako je moguće da Država ima sve više nekretnina, ali i sve veće troškove zakupa? Šta se dešava sa pribavljenim nekretninama i da li su one uopšte u funkciji? Koliko se nekretnina stečenih ovim putem koristi za smještaj državnih organa i ustanova? Da li je Država uopšte procjenjivala ili analizirala podobnost datih objekata i nekretnina za smještaj državnih organa i ustanova, kako bi se smanjili državni troškovi zakupa što je bio navodni cilj Vlade da donese ovu i ovakvu Uredbu?", upitao je Koprivica.

Kako kaže, dok građani svakodnevno plaćaju PDV, akcize i druge namete, privilegovana preduzeća su se ustupajući ruinirane objekte oslobađala enormnih poreskih dugova.

"U želji da privileguje burazerske firme, Vlada nije vodila računa što državi time nameće dodatne troškove upravljanja i održavanja svih onih objekata koji nijesu u funkciji, a ne mogu se valorizovati na tržištu. Takođe, državi su nametnuti dodatni troškovi oko privođenja namjeni brojnih ruiniranih i nefunkcionalnih objekata u čiji je posjed došla ovim putem. Na državu će pasti i transakcioni troškovi u vezi sa pregovaranjem, nalaženjem kupaca i prodajom onih nekretnina koje joj ne mogu realno poslužiti. A isto tako, na državu je prebačen i tržišni rizik u vezi sa daljom realizacijom na tržištu onih nekretnina koje joj ne mogu poslužiti za konkretne namjene", navodi Koprivica.

Kako je saopštio, i u Nikšiću su planirani budžetski izadaci za zakup objekata veći za 20 000 eura u odnosu na prethodnu godinu, a prestižnu opštinsku nagradu dobija vlasnik one firme koja je državi dala ruinu koju je kupila za 100 000 i time platila poreski dug od 800 000 eura.

"To je prvorazredni skandal i dokaz da je u Crnoj Gori razvijen partijski kapitalizam, odnosno sistem bogaćenja uske i odabrane kvazi-elite kroz dosluh sa vlašću.Maske su pale i sasvim je očigledno da je opravdanje Vlade doživjelo fijasko. Pokazalo se da je Vlada odredila da škart i krš pripadnu državi, a novac da ostane kod tajkuna. Nalazi DRI, ali i Budžet za 2018. godinu prikazuju da se dekretomanija Vlade završila farsom i velikom štetom po državni budžet i javni interes", zaključio je Koprivica.