Trgovinska razmjena u regionu: Slovenija jedina ostvaruje suficit, Crna Gora najlošija
ilustracija

Analiza AA

Trgovinska razmjena u regionu: Slovenija jedina ostvaruje suficit, Crna Gora najlošija

Slovenija je jedina država regiona koja je i u 2017. godini ostvarila suficit u poslovanju s inostranstvom i to tako što je imala za deset mjeseci ove godine pokrivenost uvoza izvozom 103,5 posto, dok je Crna Gora uprkos blagom smanjenju deficita od 0,6 posto i dalje najlošija pa ima pokrivenost uvoza izvozom za jedanaest mjeseci ove godine od svega 16,2 posto, pokazuje analiza agencije Anadolije.

Srbija je u ovoj godini zabilježila manji pad od 0,3 posto, te tako pokrivenost uvoza izvozom te države deset mjeseci ove godine iznosi 78,9 posto. I Makedonija je uspjela održati značajan nivo pokrivenosti uvoza izvozom i to na nivou od 74,4 posto. 

Iako je zabilježila rast od 1,5 posto pokrivenost uvoza izvozom u Hrvatskoj je i dalje on nedovoljan i iznosi 62,9 posto za deset mjeseci ove godine, dok je u Bosni i Hercegovini pokrivenost uvoza izvozom za deset mjeseci ove godine 60,88 posto čime je deficit blago smanjen.  

Naime, Slovenija je u periodu januar - oktobar 2017. godine imala izvoz u vrijednosti  23.482,0 miliona eura i bio je za 13,2 posto veći nego u istom razdoblju prošle godine. Istovremeno uvoz je iznosio 22.692,7 miliona eura i bio je za 14,3 posto veći od prošlogodišnjeg u istom periodu. To znači da je trgovinska razmjena u prvih deset mjeseci bila  789,3 miliona eura, čime je ostvarena pokritost uvoza izvozom od 103,5 posto. 

Ukupna vanjskotrgovinska robna razmjena Crne Gore za period januar - novembar 2017. godine, prema preliminarnim podacima iznosila je 2.407,3 miliona eura, što ukazuje na rast od 10,3 posto u odnosu na isti period prethodne godine.

 Izvoz robe imao je vrijednost od 334,8 miliona eura, a uvoz 2.072,5 miliona eura. U odnosu na isti period prethodne godine izvoz je bio veći za 14 posto, a uvoz veći za 9,7 posto.

Pokrivenost uvoza izvozom iznosila je 16,2 posto i veća je u odnosu na isti period prethodne godine kada je bila 15,6 posto.

Ukupna spoljnotrgovinska robna razmjena Srbije za period januar - oktobar 2017. godine iznosi 31.885,1 miliona dolara, odnosno 
28.476 miliona eura.

Izvezeno je robe u vrijednosti od 14.059,1 miliona dolara, što čini rast od 13,8 posto u odnosu na isti period prethodne godine, a uvezeno je robe u vrednosti od 17.826 miliona dolara, što je za 14,3 posto više nego u istom periodu prethodne godine.

Izvoz robe, izražen u eurima, imao je vrijednost od 12.556,3 miliona, a uvoz robe imao je vrednost od 15.919,7 miliona.

Deficit tako iznosi 3.766,9 miliona dolara, što čini povećanje od 15,9 posto u odnosu na isti period prethodne godine. Izražen u eurima, deficit iznosi 3.363,4 miliona.Tako je pokrivenost uvoza izvozom je 78,9 posto i manja je od pokrivenosti u istom periodu prethodne godine, kada je iznosila 79,2 posto.

Ukupna vrijednost izvoza Makedonije, u periodu januar - oktobar 2017 godine, iznosi 255.455.873 hiljade denara ( 4.657.736 hiljada dolara) i bilježi porast od  15,9 posto u odnosu na isti periodu prošle godine. Vrijednost uvoza istovremeno je iznosila 343.296.039 hiljada denara (6.246.066 hiljada dolara), što je za 11,7 posto više nego u istom periodu prošle godine.

Trgovski deficit, tako u periodu januar - oktobar 2017. godine, u Makedoniji iznosi 87.840.167 hiljade denara. Pokrivenosta uvoza izvozom u Makedoniji, time u periodu januar-oktobar 2017. godine iznosi 74,4 posto. 

Izvoz Hrvatske u deset mjeseci ove godine iznosio je 85.138.994 hiljade kuna, dok je u isto vrijeme uvot bio u nivou 135.402.776 hiljhada kuna. Time je vanjskotrgovinski deficit Hrvatske iznosio 50.263.782 hiljada kuna. 

Kada je u pitanju Bosna i Hercegovina, za deset mjeseci ove godine izvezeno je roba u vrijednosti 10.129.697 konvertibilnih maraka, a uvezeno 16.637.632 konvertibilnih maraka. Vanjskotrgovinski degicit BiH time je iznosio 6.507.935 konvertibilnih maraka. 

 

Komentari

Komentara: (0)

Novi komentar

Komentari objavljeni na portalu Kodex.me ne odražavaju stav uredništva, kao ni korisnika portala. Stavovi objavljeni u tekstovima pojedinih autora takođe nisu nužno ni stavovi redakcije, tako da ne snosimo odgovornost za štetu nastalu drugom korisniku ili trećoj osobi zbog kršenja ovih Uslova i pravila komentarisanja.

Zabranjeni su: govor mržnje, uvrede na nacionalnoj, rasnoj ili polnoj osnovi i psovke, direktne prijetnje drugim korisnicima, autorima čanka i/ili članovima redakcije, postavljanje sadržaja i linkova pornografskog, uvredljivog sadržaja, oglašavanje i postavljanje linkova čija svrha nije davanje dodatanih informacija vezanih za članak.

Takvi komentari će biti izbrisani čim budu primijećeni.