Na Badnji dan pravoslavci odlaze u šumu po hrastovo drvo badnjak koje se uveče pali na kućnom ognjištu, kao simbol svjetlosti i toplote koja grije i zbližava ukućane.

Danas bi badnjak trebalo da stoji, ako je moguće, na istočnom zidu pored ikone. Ispod ikone se nalazi posuda sa malo pšenice, slame, oraha u ljusci, grančicama badnjaka i drena. Ovo su simboli duhovnosti, plodnosti i zdravlja. 

Pod kuće se posipa slamom da bi se dočarala pećina u Vitlejemu u kojoj se, po predanju, rodio Hrist.Božić je porodični praznik i slavi se u kući. Smatra se da bi tog dana svi koji su tokom godine bili u svađi, trebalo da se pomire i oproste uvrede.

Badnji dan je poslednji dan posta, dan kada se obavezno priprema posna večera, a prati ga i druga simbolika, sječa badnjaka, unošenje slame, bacanje oraha.

Suština badnjedanske večere nije u obilnoj hrani već u duhu bratske ljubavi koju iskazujemo jedni prema drugima.

Na Badnji dan  prema vjerovanju, najbitnije širiti ljubav prema bližnjima, riješiti stare nesuglasice i vratiti dugove. Badnje veče se provodi u krugu porodice, a mnogi običaji koji se na ovaj dan poštuju inspirisani su težnjom da se u narednoj godini obezbijede sreća i napredak porodice. 

Evo nekih od tih starih narodnih običaja koji se ponegdje i dalje poštuju:

•  Ne valja na Badnje veče zaspati dok badnjak ne pregori, jer će ukućani umirati bez predznaka ili neviđeno.
•  Ne valja bos ići po slami, jer će ukućane boljeti noge, zato se odmah posle izuvanja navlače čarape na noge.
•  Na Badnji dan se ništa ne pozajmljuje iz kuće, a ako je šta ranije pozajmljeno, to se traži natrag, jer ne valja da ono što pripada kući bude van nje na Božić.
• Na Badnji dan i Božić ne valja da se vatra na ognjištu raspiruje duvanjem, da vjetar ne bi otresao pšenicu i da se stoka ne nadima od trave. Umjesto duvanja, vatra se raspiruje lisnatim granama.
•  Na Badnje veče se stoka pospe solju, žitom i projom da bi se sačuvala od čini.
•  Posle večere poređaju se sve kašike uza zid po starješinstvu. Čija preko noći padne, taj sledeće Badnje veče neće slaviti sa porodicom.
•  Na Badnji dan kada se svi poslovi završe, rastopi se u jednoj većoj šerpi ili tiganju mast, pa se u njoj ogledaju svi ukućani. Ko ne vidi svoju glavu, taj će dogodine umrijeti.
•  Ako na Badnji dan bude oblačno, biće rodna godina.
•  Ako se na Badnji dan nakupi dosta pepela na badnjaku koji gori na ognjištu, vjeruje se da će zima biti jaka sa dosta snijega.
•  Ako varnice iz badnjaka iskaču same iako niko ne džara po vatri, vjeruje se da će biti dosta meda.
• Na Badnji dan ne treba se šišati, brijati, niti sjeći nokte da se ne bi "sjeklo zdravlje".
• U pojedinim krajevima regiona se vjerovalo  da će momci i djevojke koji za Badnje veče prespavaju na slami usnuti budućeg supružnika.
• Na Badnji dan valja posaditi neku biljku, jer se vjeruje da će se sigurno primiti.