U 2017. godini resor na čijem je čelu, bio je na meti žestokih kritika zbog ukidanja naknada za majke.
“Kritika povodom toga je bilo mnogo, uglavnom neopravdanih. Bilo je uvreda, ali ne bih sada o tome. U javnom diskursu, forsirala se priča o prevarenim majkama, sa ambicijom da se ospori Vlada, ministarstvo, ministar, Bošnjačka stranka”, kazao je Purišić.
Boji se, kaže, da je zbog toga značajni dio javnosti stekao pogrešnu sliku o ovoj temi.
“Naime, prije nego što se neko svrsta za naknade po osnovu rođenja troje ili više djece ili protiv nje, trebalo bi da se pita jesu li pravedno dodijeljene, jesu li opravdane, možemo li ih finansirati, kako utiču na ostale vladine politike u društvu.Uvođenjem naknada u naš socijalni sistem napravljen je presedan i na ta materijalna davanja nije primijenjena standardna procedura”, navodi Purišić.
Dakle, objašnjava on, propisivanjem naknada, u naš socijalni sistem uvedena je diskriminacija među ženama u pogledu pristupa ovom pravu.
“U sistem socijalnog staranja uvedena je naknada koja je svojevrsne penzije za žene koje su rađale, bez obzira da li su ikada radile, kakvog su imovnog stanja. U godinu i po primjene naknada nije registrovan rast nataliteta, jer su naknade dobijale žene koje su u prosjeku bile stare oko 55 godina. Naknade su utvrđene preširoko i u visokom iznosu, te su zato postale veliki finansijski izdatak (u 2016. godini 59,5 miliona eura što je više nego za sva ostala socijalna davanja i boračko-invalidsku zaštitu), otprilike na nivou onog za kapitalna ulaganja na godišnjem nivou.”, ističe Purišić.
Zato su, naglašava, ugrozile održivost socijalnih fondova i standardnih socijalnih prava i prijetile da zaustave njihov dalji rast i razvoj.
“Iz aktivnog kontigenta u pasivno odnosno izdržavano stanovništvo, prebacilo se oko 17.000 lica, čime se povećao pritisak na budžet, sa trendom da se svake godine taj broj uvećava za 1.200-1.400 lica, što dodatno košta još po oko četiri miliona eura godišnje. Izvlačenjem mladih žena sa tržišta rada, dugoročno se ugrožava održivost penzionog fonda i adekvatnost penzija. Nakon uvođenja naknada, drastično se povećala fiktivna registrovana nezaposlenost starijih žena, podstaknuta očekivanjem da se tako dobije naknada a ne posao. Naknade su bile znatno veće nego ostala socijalna davanja i penzije”, kazao je Purišić.
Prema njegovim riječima, bez obzira na štetne posledice na brojne sektorske politike koje su u nadležnosti ovog ministarstva, nijesu predlagali niti su ukinuli naknade.
“Naknade su ukinute odlukom Ustavnog suda, jer je utvrdio da su amandmani kojima su naknade uvedene diskriminatorni i zbog toga neustavni. Objavom odluke Ustavnog suda, te norme su prestale da važe. Kada se to desilo, nebitno je ko je glasao za zakon, a ko je bio uzdržan. Odluke Ustavnog suda se ne komentarišu nego se primjenjuju. Realizujući odluku suda i parlamenta, oko 3.000 korisnica naknada je nastavilo da prima mjesečnu naknadu, oko 4.700 korisnica se vratilo na svoju penziju, oko 800 korisnica se vratilo na materijalno obezbjeđenje porodice, a oko 6.100 na evidenciju nezaposlenih”, kazao je Purišić.
Svjesni su, kaže, da je odluka Vlade o umanjenju naknada iz januaru 2017. nepopularan ali i nužan potez.
“Tu odluku smo donijeli jednoglasno, kako bismo sanirali budžet i umanjili veliku nesrazmjeru u visini naknada, s jedne, i ostalih materijalnih davanja i penzija, s druge strane. Mediji i opozicione stranke su, vrlo tendenciozno i nekorektno, nastojali da usmjere nezadovoljstvo javnosti prema Bošnjačkoj stranci, iako znaju da ona nije mogla nikako uticati na odluku Ustavnog suda o ukidanju naknada. Međutim, ako je suditi po ostvarenim rezultatima na izborima za odbornike u Petnjici i Tuzima, popularnost BS nije narušena, naprotiv ona raste”, naveo je Purišić.
Na drugoj strani, imamo državne funkcionere kojima se ne ukidaju neustavno stečene penzije.
“Ustavni sud je konstatovao da se ne radi o doživotno stečenom pravu, odlučujući o ustavnosti zakona kojim je krajem 2016. godine umanjen iznos naknada. Sud je sugerisao Vladi da vodi računa o legitimnim očekivanjima korisnica naknada kada su one raskinule radni odnos ili prekinule da koriste neko od prava radi korišćenja prava na naknadu. Vlada je to i učinila i korisnice dovela u poziciju kakvu su imale prije dobijanja naknade ili im pružila odgovarajuću kompenzaciju”, objašnjava Purišić.
Resor kojim rukovodi za 2018. godinu nema u planu ukidanje drugih vidova socijalnih davanja.
Dan
Komentari