To su saopštili na današnjoj konferenciji član Predsjedništva Demokrata, Velizar Kaluđerović i predsjednik Odbora Demokrata Glavnog grada, Vladimir Čađenović.

„Neodgovoran odnos Vlade prema decenijskom kršenju ljudskih prava bivših radnika AD „Radoje Dakić“ trasirao je dugogodišnji predsjednik Vlade, Milo Đukanović, koji je još 2009. godine u odgovoru Zaštitniku ljudskih prava i sloboda, poručio: „... Nemamo obavezu, a ni prava da novac poreskih obveznika upotrijebimo za ubrzanje procesa izmirivanja obaveza prema povjeriocima...“ (prim. aut. bivšim radnicima „Radoja Dakića“). Predsjednik Bečić je u pismu pozvao Premijera da bez odlaganja Vlada Crne Gore donese dvije odluke. Prvu, da država Crna Gora preuzme obavezu isplate svih neisplaćenih potraživanja prema bivšim radnicima AD ’’Radoje Dakić’’ utvrđenih pravosnažnim i izvršnim presudama sudova u Crnoj Gori, a koja se ne izmire u aktuelnom stečajnom postupku. Drugu odluku, da Vlada bude zainteresovani kupac zemljišta koje je stečajna uprava AD ’’Radoje Dakić’’ već dala na javnu prodaju, čime bi se isključio mogući scenario da se predmetno zemljište proda u bescijenje. Time se štiti javni interes i stvara snažniji ekonomski potencijal za izmirivanje obaveza prema bivšim radnicima AD ’’Radoje Dakić’’, ali i naplate sopstvenih priznatih potraživanja države i Glavnog grada od preko 25 miliona evra“, saopštio je Kaluđerović.

Nema nikakve dileme, ističu Demokrate, da će vrlo brzo uslijediti odluke Ustavnog suda Crne Gore, a po potrebi i Evropskog suda za ljudska prava u Strazburu, koji će državu Crnu Goru obavezati i naložiti joj da izmiri ove obaveze na teret Budžeta Crne Gore.

Kaluđerović je istakao da je Vladu na gore navedeno postupanje pozvao i Zaštitnik ljudskih prava i sloboda, Šućko Baković, nakon što je utvrdio da je bivšim radnicima firme ’’Radoje Dakić’’ neizvršenjem pravosnažnih sudskih odluka povrijeđeno pravo na mirno uživanje imovine koje garantuje Protokol I uz Evropsku konvenciju za zaštitu ljudskih prava i osnovnih sloboda. On je ocijenio i da ako Vlada Crne Gore i dalje bude ignorisala nastavak očiglednih masovnih povreda ljudskih prava, biće to, pored ostalog, očigledan i snažan dokaz da aktuelna vlast u Crnoj Gori radije bira stranputicu od pravog puta ka članstvu Crne Gore u EU.

Vladimir Čađenović je izjavio da je poznato da je većina radnika preko svojih advokata podnijela ustavnu žalbu, a Ustavni sud je 31.oktobra 2017. godine odlučio da ove ustavne žalbe razmatra prioritetno, pa je samo pitanje dana ili eventualno sedmice kada će Ustavni sud usvojiti ove žalbe.

„Nije u pitanju naše prejudiciranje odluka Ustavnog suda, nego se takav stav logično nameće kada se uzme u obzir prijateljsko poravnanje pred Evropskim sudom za ljudska prava u Strazburu, kao i mišljenje Zaštitnika. I u slučaju da Ustavni sud odluči negativno po ovim žalbama, bivši radnici Dakića stiču pravo na predstavku Evropskom sudu u Strazburu, a kod ovakvog stanja stvari Sud u Strazburu, shodno već uspostavljenoj praksi postupanja u ovakvim slučajevima, donio bi odluku u korist bivših radnika Radoja Dakića najkasnije do kraja 2018. godine, jer on u slučajevima gdje ima već zauzete pravne stavove postupa hitno i prioritetno“, istakao je Čađenović.

On je naglasio i da bi se aktivnim uključivanjem Vlade u prodaju nepokretnosti koje su u vlasništvu ,,AD Radoje Dakić'' onemogućila prodaja u bescjenje vrijedne imovine koju čine i nepokretnosti na kojima je planirana između ostalog i izgradnja objekata za potrebe zdravstva, školstva, kulture i socijalne zaštite.

„Kako znamo da navedeno vrijedno zemljište mogu kupiti samo 5, 6 podgoričkih biznismena koji su veoma bliski vlasti, tim uključivanjem bi se otklonile sumnje da će, a siguran sam da bi većina građana Podgorice i pogodila koji će od te petorice ili šestorice kupiti to zemljište, oni to kupiti po nerealno niskoj cijeni. Oko 25 miliona evra Država i Glavni grad imaju potraživanja u stečajnom postupku ,,AD Radoja Dakića'', pa je to dodatni motiv i interes Vlade da se aktivno uključi u ovaj proces, jer ako bi se navedena imovina prodala po realnim tržišnim cijenama, prihodovali bi državni Budžet i Budžet Glavnog grada ove značajne iznose," poručio je Čađenović.