Jedan od razloga zašto se žute čizme ponovno mogu pronaći u gotovo svim prodavnicama Borova na području Hrvatske je veliki interes kupaca. Do aktualizacije žutih čizama došlo je prilikom prošlogodišnjeg obilježavanja Dana sjećanja na žrtvu Vukovara kada je ulicama grada, u Koloni sjećanja, u tim čizmama hodala i predsjednica Republike Hrvatske Kolinda Grabar-Kitarović.

Mnogi ne znaju kako je zapravo riječ o čizmama koje su tokom agresije na Vukovar dobile naziv „zenge“. Razlog tome je što su upravo u tim čizmama vukovarski branitelji branili grad. Mnogi od njih su dali svoje živote dok su ih imali na nogama, a drugi su pak imali „poseban tretman“ u logorima jer su zarobljeni dok su ih imali.

Nekadašnji član Uprave Borova Ivan Hubalek pojašnjava kako su branitelji te čizme pronašli u skladištima Borova. Naime, na hiljade pari žutih čizama bilo je proizvedeno i spremno da se proslijedi kupcima u SAD-u, ali ih je rat u tome spriječio.

„Čizme su ostale u skladištima što su pripadnici Zbora narodne garde (ZNG) iskoristili da se obuju. Tako su i dobile naziv 'zenge', a tako su i postale jedan prepoznatljivi borovski brand o kojem se i danas govori i koji je i danas, kako svi vidimo, veoma živ. Treba to iskoristiti na najbolji mogući način jer taj proizvod može donijeti boljitak tvrtci“, rekao je Hubalek.  

Iz Uprave Borova kažu da su proizvodnju žutih čizama počeli tijekom 1985. godine i to po narudžbi američke kompanije Royce Shoes. Prema narudžbi, trebalo je proizvesti čizmu koja je prije svega bila namijenjena za američka pustinjsko-planinska područja gdje vladaju ekstremno visoke temperature dok noću temperatura vazduha tamo naglo pada. S obzirom na potrebnu tehnologiju, žuta čizma se proizvodila u pogonu Poly koji je tokom rata razrušen i više ne postoji.

Asistentkinja kancelarije Uprave Anica Panenić kaže kako se godišnje proizvodilo do 250.000 pari žutih čizama. Za izradu „zengi“ koristili su se najbolji i najkvalitetniji materijali. Koristio se goveđi hidrofibirani nobuk. Imale su dvije međupostave, dok je đon bio brizgan. Šavovi su nakon šivenja s unutrašnje strane premazivani neoprenskim lijepkom i bili su takođe nepromočivi. Ugrađeni materijali u čizmi su omogućavali da se noga ne pregrijava danju, a ne pothlađuje noću.

„Kompletna proizvodnja završavala je na američkom tržištu tako da se ove čizme nisu mogle kupiti u našim maloprodajnim objektima",rekla je Panenić dodajući kako su američki kupci bili izuzetno zadovoljni kvalitetom obuće koja se proizvodila u Borovu.

I žuta čizma koja se u Borovu proizvodi danas istog je kvaliteta kao i ona od prije rata. Jedina razlika u odnosu na prijeratnu čizmu je otisnuti suvi žig vukovarskog Vodotornja koji je otisnut s spoljne strane čizama.

Foto: Branimir Bradarić / Al džazira

Stručna saradnica u marketingu Borova Marija Rušnov kaže kako je taj suvi žig uveden na zahtjeve kupaca koji pokazuju izuzetan interes za ovaj proizvod.

„Dobijamo svakodnevna pitanja kupaca iz cijele Hrvatske ali i iz BiH, Njemačke, SAD-a, Kanade… Svi se interesiraju gdje mogu kupiti žutu čizmu. Možemo im obećati kako ćemo nastaviti s daljom proizvodnjom žutih čizama kao i da ćemo ih i dalje dodatno unaprjeđivati kako bi bile što kvalitetnije i udobnije“, rekla je Rušnov.