"Na prezentaciji programa su radili brojni crnogorski doktori, predvođeni poznatim hirurgom i osnivačem grudne hirurgije u Crnoj Gori, Miodragom Carom Pavličićem, dok je na prezentaciji govorio i dr Dragan Labudović, ugledni urolog beranske Opšte bolnice", saopšteno je iz URA-e.

Predsjednik Građanskog pokreta URA Dritan Abazović otvorio je današnju prezentaciju i podsjetio da je URA, u prethodnih nekoliko mjeseci, predstavila i svoj Program ekonomskih reformi “Posao za sve!”, dok će u narednom periodu predstaviti i Program reforme obrazovnog sistema.

“Jer su to tri ključna stuba naše politike. Bez zdrave ekonomije, nema dobrog zdravstvenog sistema. Bez kvalitetnog obrazovanja, nema potrebnog ekonomskog viška. Crna Gora mora imati zdravo društvo, ukoliko želi da uhvati korak sa razvijenim društvima. Ideje nisu konačne, pa pozivamo zainteresovanu javnost - a posebno ljekare i medicinsko osoblje - da prilože sugestije i kritike, kako bi se Program dodatno unaprijedio”, ukazao je Abazović.

Osnivač grudne hirurgije i višedecenijski ljekar, Miodrag Caro Pavličić, ukazao je da “Crna Gora ima jedan od najgorih zdravstvenih sistema i najmanje ljekara po glavi stanovnika, od svih zemalja članica EU i zemalja kandidata”.

“Čak problem i nije u broju ljekara, koliko u njihovom kvalitetu. Crna Gora izdvaja najmanje finansijskih sredstava za zdravstvo u Evropi, oko svega 5 odsto. Dakle, manevarski prostor u takvom sistemu je jako mali, gotovo nepostojeći, dok građani pored obaveznog zdravstvenog osiguranja izdvajaju skoro 40% iz sopstvenog džepa, za pokrivanje troškova liječenja”, ukazao je Pavličić.

On je kazao da URA predlaže donošenje dugoročne Strategije razvoja i unapređenja zdravstvenog sistema za period ‎2019-2030. godine, kao i uvećanje godišnjih izdvajanja za zdravstvo “u 2019. godini na 5.36% BDP-a, kako bi proporcionalnim uvećavanjem do 2023. godine izdvajali 6.8% BDP-a”.

“Moramo depolitizovati zdravstveni sistem i zaustaviti negativnu selekciju kadrova, kako bi kadrovi bili birani po znanju, iskustvu, stručnosti i učincima, a ne po političkoj pripadnosti. Takođe, neophodno je unaprijediti edukaciju, uslove za rad i organizaciju za funkcionisanje primarne zdravstvene zaštite (PZZ), kako bi se stekli uslovi da se što više građana liječi u okviru primarne zdravstvene zaštite”, ukazao je Pavličić.

Pavličić je naveo podatak da se u Kliničkom centru (KC) obavi čak 51% svih pregleda u Crnoj Gori, umjesto da se do 80% svih slučajeva rješava na nivou primarne zaštite.

“Zbog toga je Klinički centar preopterećen, što je i najbolja slika stanja našeg zdravstvenog sistema. KC je izgrađen prije 45 godina i postao je previše mala bolnica za potrebe svih građana. U posljednje tri decenije, otvorene su mnoge subspecijalističke jedinice, pa u KC-u nema dovoljno prostora i postoji povećan rizik od širenja intrahospitalnih infekcija”, ukazao je Pavličić.

Pavličić je ukazao da “apsolutni prioritet mora biti izgradnja novog Urgentnog bloka sa smještajnim kapacitetima i operacionim salama, dok se u najkraćem roku mora krenuti u rekonstrukciju postojećeg KC i izgradnju novog II bloka KC za najsloženije programe”.

“KCCG je dao ogroman doprinos razvoju moderne medicine u Crnoj Gori, zbrinjava na hiljade pacijenata svakog mjeseca od najtežih bolesti i uslovi za rad ljekara i zdravstvenih radnika moraju biti prilagođeni evropskim standardima. URA je prepoznala značaj regionalnih bolnica i KC-a, šta mora biti jedna od prioritetnih reformi u cijelom zdravstvenom sistemu”, ukazao je Pavličić.

On je kazao da se lokalne samouprave moraju uključiti u proces stvaranja uslova u bolnicama, shodno evorpskoj povelji, jer je “neshvatljivo da npr. Glavni grad ne zanimaju katastrofalni uslovi u kojima se liječi skoro 250 hiljada građana”.

Program reforme zdravstva obuhvata i čitav niz drugih mjera, među kojima su: rekonstrukcija Instituta za bolesti djeteta, uvođenje prakse obaveznih sistematskih pregleda za djecu u školama, uvođenje dopunskog zdravstvenog osiguranja, uvođenje DRG sistema i informatizaciju sistema, preispitivanje položaja Montefarma i mnoge druge.

“Doktora kao centralnu figuru mora pratiti i određeni sistem, koji bi se trebao zasnivati i na četiri principa odgovornsoti, humanosti, efikasnosti i finansijske održivosti. Krajni ciljevi su produženje produktivnog života ljudi, kao i unapređenje kvaliteta života, poboljšanje materijalnog stanja zdravstvenih ustanova i zdravstvenih radnika”, ukazao je Pavličić.

Urolog beranske Opšte bolnice i nosilac izborne liste pokreta URA u Beranama, dr Dragan Labudović, podsjetio je na sljedeće:

“Dvije ključne stvari na koje je potrebno ukazati, odnose se na pravljenje strategije kadrovskog popunjavanja bolnica sekundarnog nivoa, kako bi iste mogle pružiti kvalitetnu zdravstvenu zaštitu, kao i na uključivanje lokalne samouprave u proces osposobljavanja bolnica, kako bi najbolji ljekari ostajali u regionalnim bolnicama”, ukazao je Labudović.

URA će, za par mjeseci, predstaviti i program reforme obrazovanja, na kome već rade brojni univerzitetski profesori i drugi ljudi iz oblasti obrazovnog sistema.