CGO ukazuje posebno na značaj učenja o činjenicama o zločinima i drugim različitim izrazima fašističke ideologije, koja je ostavila trajne ožiljke na čovječanstvo, saopštila je  Tamara Milaš, saradnica na programima u CGO-u i portparolka Koalicije za Rekom u Crnoj Gori.

CGO jepovodom Međunarodnog dana borbe protiv fašizma, antisemitizma i ksenofobije, 9. novembra 2017. godine, predstavio nalaze istraživanja “Koliko crnogorski studenti znaju o antifašističkom otporu u XX vijeku u Crnoj Gori, regionu i Evropi”.

"Ti nalazi pozivaju na neophodnost izmjena u nastavnim planovima i programima istorije, ali i predavanju istorije, kako bi se stanje poboljšalo i kako bi dobijali generacije mladih ljudi koji poznaju jedan važan istorijski period u kojem se razvio pokret koji se suprostavio fašizmu i nacizmu, pokret na čijim osnovama se gradilo, a i dalje se grade savremena demokratska društva", podsjeća Milaš.

Ona ističe da studenti u Crnoj Gori  i sami, u značajnoj mjeri, prepoznaju da se kroz formalno obrazovanje jako malo uči o ovim pitanjima, kao i da ih profesori ne podstiču na samostalno dalje učenje u ovoj oblasti. 

"Obrazovne vlasti i institucije moraju uložiti više napora kako bi kreirale model da kroz pre­da­va­nja, ra­di­o­ni­ce, di­sku­si­je i stu­dij­ske po­sje­te, isto­rij­ski edu­ka­to­ri i ak­ti­vi­sti budu sti­mu­li­sa­ni da osmišljavaju i spro­vo­de ino­va­tiv­ne na­stav­ne me­to­de u uči­oni­ca­ma, in­sti­tu­cijama, mu­ze­ji­ma. Samo tako osmišljeno istorijsko obrazovanje predstavlja osnov kulture sjećanja koja je karakteristična za razvijena društva i ključna je za prevenciju zloupotrebe prošlosti", smatra Milaš.

Dodaje da obilježavanje ovog međunarodnog dana predstavlja priliku da se oda počast milionima nedužnih žrtava, podsjetnik da o holokaustu moramo govoriti, što se postiže konstantnim isticanjem važnosti sjećanja na preživjele, žrtve, njihove porodice i sve one koji su dali doprinos borbi za jednakost, uvažavanje različitosti i toleranciju, solidarnost i odgovornost. 

"Bez toga sjećanja i poštovanja prema žrtvama ne možemo imati ni održivi mir i stabilnost zasnovane na vrijednostima otvorenih društava. CGO se zalaže za oblikovanje takvog vrijednosnog okvira, sprovodeći mnogobrojne mirovne i druge obrazovne programe koji obrađuju teme tranzicione pravde i suočavanja sa prošlošću", istakla je ona.

Podsjećanje radi, 27. januar obilježava se kao Međunarodni dan sjećanja na holokaust jer je toga dana 1945. oslobođen koncentracioni logor Auschwitz-Birkenau, najveći i najozloglašeniji logor nacističke Njemačke.

U njemu je bilo deportovano više od 1,300 000 ljudi iz cijele Evrope, među kojima je bilo najviše Jevreja, a 1, 100 000 je ubijeno.

Generalna skupština UN je 2005. donijela zvaničnu rezoluciju o obilježavanju Međunarodnog dana sjećanja na žrtve holokausta. Rezolucija apeluje na sve članice UN da poštuju sjećanje na žrtve Holokausta i ohrabruje razvoj obrazovnih programa o istoriji Holokausta, a čime se želi pokazati odlučnost da se pomogne u spriječavanju čina genocida u budućnosti.