Stručnjaci ih nazivaju 'nesvjesnim muzičkim slikama' i znaju nešto o tome kako ulaze u glavu, ali još važnije, i kako iz nje brže izlaze.

U studiji objavljenoj u magazinu "Psychology of Music" navodi se da više od 90 odsto odraslih osoba 'uživa' u ovakvoj muzici na nedjeljnom nivou, a neki čak i svakodnevno.

Iako većina ljudi "zarazne" pjesme doživljava kao prijatne, ima i onih koje one izluđuju. Elizabet Helmut Margulis, profesorka i direktorka Laboratorije za muzička saznanja na Univerzitetu u Arkanzasu, kaže da je uglavnom riječ o manjim djelovima pjesme, a ne o cijeloj pjesmi, i to najvjerovatnije nešto što ste nedavno čuli.

Margulis navodi da na ponavljanje mogu da nas podstaknu i potpuno čudni i nepredvidljivi podsticaji, poput postera lika iz nekog Diznijevog filma koji bi nas podsjetio na pjesmu, ili osobe koja ima frizuru sličnu onoj koju nosi neka muzička zvijezda.

Naučnici su takođe primijetili da zarazne pjesme imaju neke uobičajene karakteristike.

- Najčešće imaju brz tempo i optimistične su, a većinom imaju i predvidljive melodijske konture – objašnjava istraživač muzike Keli Jakubovski sa univerziteta Daram u Velikoj Britaniji.

- Osim predvidljive melodije, objašnjava Jakubovski, te pjesme imaju tendenciju da sadrže neočekivanu malu promjenu u brzini ili ritmu, koji se našem mozgu čini vrijednim pamćenja.

Margulis mogući uzrok pronalazi u činjenici da je, gledajući istoriju čovečanstva, snimanje muzike prilično svjež fenomen.

Jedno istraživanje pokazalo je da muzika može da doprinese poboljšanju memorije kod ljudi s multiplom sklerozom, a postoji i veliki broj dokaza koji ukazuju da naši umovi koriste asocijaciju za skladištenje i povraćaj uspomena.

Isto tako, više istraživanja pokazalo je da ljude s neurotičnim ili opsesivno-kompulzivnim karakteristikama zarazne pjesme češće pogađaju, a imaju i tendenciju da se u njihovim glavama duže zadržavaju.

Srećom, postoje načini da zaraznu pjesmu izbacite iz glave ako počne da vam smeta.

– Pronalaženje mentalno zahtjevnih zadataka i razmišljanje o njima obično odvlači pažnju daleko od unutrašnje muzike – Lasi Likanen s Helsinškog instituta za informatičku tehnologiju.

S njim se slaže i Margulis, koja kaže da zarazne pjesme pogađaju ljude prilikom obavljanja poslova koji zahtijevaju manje pažnje, poput spremanja jela, ali nudi i drugo rešenje.

– Kada je pjesma zaglavljena u našim glavama, to je skoro isto kao da je pjevamo. Ako svojim ustima počnete da radite nešto drugo - žvaćete žvaku, jedete jelo ili razgovarate s prijateljem - tako možete da je izbacite iz glave – otkriva Margulis.

Rješenje ima i Jakubovski, koja savjetuje da se suprostavite svom neprijatelju preslušavanjem cijele pjesme koja sadrži "zaglavljeni" deo.

– Možda pronađete pregradu u kojoj je zaglavila, i oslobodite je – zaključuje Jakubovski.

Izvor:dnevno.rs