Na globalnom nivou prisutni su sve veća podjela glasačkog tijela, slabljenje slobode izražavanja i medija.

The Economist navodi da istočna Evropa tradicionalno ima slabe rezultate na Indeksu. Slaba politička kultura, haotična tranzicija, problemi u stvaranju institucija koje su čuvari vladavine prava – sve su to faktori koji ne posustaju u tim državama.

Dvanaest država nalazi se u kategoriji "manjkava demokratija" (11 članica EU-a i Srbija), devet ih ima "hibridne režime" (zapadni Balkan bez Srbije, Ukrajina, Moldavija, Armenija, Gruzija, Kirgistan), dok su sve ostale "autoritarne države" (Rusija, Bjelorusija, Azerbejdžan i sve druge srednjoazijske države bez Kirgistana).

Sve države u kategoriji "manjkava demokratija" doživjele su pad rezultata Indeksa tokom 2017. godine. To je najviše zbog pada povjerenja javnosti u vlade i političke stranke.

Slovenija najbolja u regionu

Indeks demokratije The Economista zasniva se na pet kategorija: izborni proces i pluralizam; građanske slobode; funkcionisanje vlade; političko učešće; politička kultura. Na osnovu rezultata u 60 indikatora ovih pet kategorija, svaka država svrstava se u jedan od četiri ranga: puna demokratija, manjkava demokratija, hibridni režim i autoritarni režim.

Ocjene su od 0 do 10, a na prvom je mjestu Norveška, koja je dobila tri "desetke" (izborni proces, političko učešće, politička kultura), s prosječnom ocjenom 9,87.

U kategoriji "puna demokratija" nalazi se 20 država, a među prvih pet su i druge skandinavske države: Island (2), Švedska (3) i Danska (5), dok je četvrti Novi Zeland. Slijede Irska, Kanada, Australija, Finska, Švajcarska, Holandija, Luksemburg, Njemačka, Velika Britanija, Austrija, Mauricijus, Malta, Urugvaj i Španija.

Od 21. do 76. mjesta smještene su "manjkave demokratije" i tu kategoriju predvode Južna Koreja, SAD, Italija, Japan.

Najbolje plasirana država iz regije jeste Slovenija na 36. mjestu, s prosječnom ocjenom 7,5. Hrvatska je na 58. mjestu s prosjekom 6,63, a zanimljivo je da su bolje plasirane države poput Bocvane (28), Tajvana (33), Istočnog Timora (43) i Lesota (56).

Nakon Hrvatske, iz regije slijedi Srbija (66. mjesto) s prosjekom 6,41, koliko ima i Meksiko. Između Hrvatske i Srbije nalaze se Malezija, Mongolija, Peru, Šri Lanka, Gvajana i El Salvador.

Albanija predvodi listu "hibridnih režima", koji su na tabeli od 77. do 115. mjesta. Albanci su 77. s prosjekom 5,98, dok su osam mjesta slabiji Crnogorci s prosjekom 5,69. Između njih su Moldavija, Gruzija, Gvatemala, Fidži, Honduras i Ukrajina.

Za Crnom Gorom "idu" Zambija, Mali i Benin, dok je na 88. mjestu "hibridni režim" Makedonije s prosjekom 5,57.

Najgore stanje na zapadnom Balkanu, smatra Economist, jeste u Bosni i Hercegovini, koja je na 101. mjestu s prosjekom 4,87, a najgora je ocjena u sferi političkog učešća (2,93).

Na 167. i posljednjem mjestu jeste Sjeverna Koreja, koja je dobila "nule" u građanskim slobodama i funkcionisanju vlade, a prosjek joj je 1,08.

Izvor:Al Džazira