Obavještenja se sada daju samo neoženjenim muškarcima bez djece koji pokušavaju da obnove svoje vize, a što moraju da čine svaka dva mjeseca. Oni moraju da napuste Izrael u roku od dva mjeseca ili će biti uhapšeni.

Migranti koji pristanu da odu do kraja marta dobiće 3.500 dolara i avionsku kartu. Potom bi mogle da uslijede prisilne deportacije. Međutim, zvaničnici u izraelskoj zatvorskoj službi upozorili su danas da u Izraelu nema dovoljno ćelija da se u njih smeste hiljade migranata za koje se očekuje da odbiju protjerivanje.

Oni su izjavili da Izrael neće moći da drži u zatočeništvu više od hiljadu zatvorenika. Zato se razmatra opcija da pritvorni centar na jugu zemlje u koji su nelegalni migranati bili smješteni nakon prelaska izraelske granice s Egiptom na Sinaju ostane otvoren i da oni budu tamo smješteni, odnosno da se centar pretvori u zatvor.

U Izraelu trenutno ima oko 38.000 afričkih migranata i onih koji traže azil, od čega 72 odsto Eritrejaca i 20 odsto Sudanaca. Većina je došla između 2006. i 2012. godine dok nije podignuta ograda na granici.

U decembru je izraelski Kneset odobrio promjenu takozvanog zakona o infiltraciji čime je otvorena mogućnost deportacije migranata i onih koji traže azil ili neograničeno zatočeništvo za one koji odbiju da odu.

Izraelski premijer Benjamin Netanjahu objavio je dogovore o slanju migranata u treće zemlje u Africi. On nije rekao koje su to zemlje ali se uveliko vjeruje da se radi o Ruandi i Ugandi. Izraelski aktivisti za ljudska prava i jevrejske zajednice u SAD oštro su kritikovali plan deportacije.

Desetine izraelskih eksperata za međunarodno pravo apelovale su na vrhovnog tužioca Avišaja Mandeblita da ponovo razmotri odluku o odobrenju plana deportacije. Dvadeset pet akademika napisalo je da ideja o deportaciji krši odredbe međunarodnog prava kojima se zabranjuje protjerivanje ljudi u državu u kojoj mogu da se suče s progonom, mučenjem i nehumanim odnosom. 

Oni su optužili vlasti da ne vode računa o tome da Ruanda nije bezbjedna zemlja za deportovane. U međuvremenu su vlasti Ruande jasno rekle da neće primiti one koji su silom oterani.

Prošle nedjelje je ministar untrašnjih poslova Izraela Arije Deri napravio razliku između Afrikanaca koji su došli u tu zemlju u potrazi za poslom i izbjeglica koje su pobjegle iz ratnih zona da nađu utočiste. On je rekao da svi koji su podnjeli zahtjeve za azil do kraja prošle godine i čiji zahtevi još nisu razmatrani neće biti protjerani, uključujući majke, djecu i porodice, dodavši da većina migranata koji nisu stigli s djecom nisu ni podnjeli zahtjeve za azil.

Beta