Ta cifra, međutim, nije ni približna onoj isplaćenoj podnosiocima tih zahtjeva koji su se, ipak, odlučili da tuže državu i tako dobiju višestruko veći iznos – građani su zbog nezakonitog hapšenja u proteklih deset godina naplatili skoro 10 miliona eura štete.

Kako je Vikend novinama saopšteno iz Ministarstva, u 2017. godini podnijeta su 102 zahtjeva za naknadu štete, a zaključeno je svega 14 potpunih sporazuma o postojanju štete, vrsti i visini naknade zbog neosnovanog lišenja slobode. Na osnovu tih zaključenih sporazuma, isplaćen je iznos od 34.500 eura.

Prema mišljenju advokata Save Kostića, razlog zbog čega sve više građana koji su podnijeli zahtjev za nadoknadu štete zbog neosnovanog lišenja slobode odlučuje za privatnu tužbu, osim ekonomskog, je i taj da najčešće i ne dobiju odgovor od Ministarstva.

"Vrlo se često dešava da Ministarstvo uopšte i ne odgovori na taj zahtjev, a ako i odgovori ponuđeni iznos je uvredljivo mali za ono što su pretpjeli, stoga i ne čudi zašto se odlučuju da tuže državu. Moj klijent je, na primjer, zbog neosnovanih osam i po mjeseci pritvora privatnom tužbom dobio 21.000 eura. Zahtjev za nadoknadu štete po ovom osnovu je, naravno, shodno zakonu prvo podnio Ministarstvu pravde, ali odgovor nije dobio ni nakon tri mjeseca tako da se odlučio za privatnu tužbu", kaže Kostić.

Dnevne novine