Gostujući u Jutarnjem programu TVCG, Šćepanović je govorio na temu aktuelnih pregovora između Crne Gore i Turske o izmjenama Sporazuma o slobodnoj trgovini i dodatnoj liberalizaciji tržišta poljoprivrednih proizvoda.

„Što se tiče kvaliteta i ispunjavanja standarda EU, naši proizviodi zadovoljavaju sve kriterijume. Svjedoci smo da se sve više domaćih poljoprivrednih proizvoda nalazi u našim prodavnicama i upravo su ti proizvodi, koje svi prepoznajemo, između ostalog, predmet pregovora sa Turskom oko dalje liberalizacije“, kazao je Šćepanović i dodao da je pojedinčano dosta teško nastupiti na inostrana tržišta, imajući u vidu da crnogorski proizvođači nemaju dovoljne količine za nastup na velikim tržištima.

„Ipak, kako je dodao, proizvod po kojem smo najpoznatiji, ne samo u regionu, nego i šire, je vino Plantaže koje se proizvodi u velikim količinama i zastupljeno je na skoro svim tržištima.

Cilj je, kako je dodao, da one proizvode koje imamo u dovoljnim viškovima plasiramo na inostrano tržište.

„Imamo kvalitet, imamo kapacitet, treba nam dodatno tržište. Naravno, većina robne razamjene Crne Gore odvija se sa zemljama sa kojima imamo potpisan sporazum o slobodnoj trgovini – CEFTA i zemlje EU, tako da robna razmjena sa Turskom ne predstavlja veliki procenat, ali smatramo da je to ogroman kapacitet, ne samo zbog mogućnosti za izvoz, već i što na taj način privlačimo strane investicije“, kazao je Šćepanović.

On je kazao da Crna Gora, kao i Turska, ima definisanu listu roba za koje je zainteresovana da dodatno liberalizuje tržište.

„Osnovna ideja je da se prilikom pregovora razmijene informacije, da se ne naruši sopstveno tržište. Ono što mi insistiramo da oni dodatno liberalizuju jeste smanjenje carinske stope i ostalih ograničenja prilikom uvoza crnogorskih proizvoda na njihovo tržište. Naravno, i oni to traže od nas. Imamo listu proizvoda i dok god traju pregovori ne možemo da izlazimo sa konkretnim podacima zbog mogućih odstupanja, ali mogu da kažem da smo, ako bismo govorili u procentima, oko 80% od ponuđenog dogovorili. Ostaje tih 10%-20% roba sa liste koje predstavljaju naš najveći interes, a istovremeno su osjetljivi proizvodu za tursku stranu i u nastavku pregovora ćemo pokušati da dođemo do obostranog prihvatljivog rješenja“, kazao je Šćepanović.

On je podsejtio da Turska ima zaključen Sporazum o carinskoj uniji sa EU, što znači da su propisi vezani za pravila porijekla i za bezbjednost proizvoda isti ili prilično slični.

„Vezano za poljoprivredne proizvode, to su pravila koja važe za bezbjednost hrane, fitosanitarna, sanitarna, veterninarska uvjerenja i u tom smislu Crna Gora ispunjava sve uslove. To je bio predmet prve pripremne sjednice, gdje smo mi predstavili naše kapacitete, odnosno naš stepen harmonizacije propisa sa EU u smislu da nam je na taj način omogućeno ispunjvanje kriterijuma da plasiramo proizvode i na tržište Turske“, kazao je Šćepanović.

Govoreći o potencijalnim investicijama, Šćepaanović je kazao da je potpisivanjem Sporazuma o slobodnoj trgovini napravljen okvir i preduslov za ostvarivanje bolje saradnje, jer svi sporazumi garantuju određenu sigurnost investicijama.

„Mislim da je jedan od najboljih signala koje šaljemo, u smislu sigurnosti i bezbjednosti, naše članstvo u NATO-u i harmonizacija našeg zakonodavstva sa zakonodavstvom EU koje većina investitora već poznaje. Sporazumima smo napravuili preduslov da se to interesovanje, koje postoji, konkretizuje investicijama“, kazao je Šćepanović.

On je podsjetio da je postojeći Sporazum o slobodnoj trgovini između Crne Gore i Republike Turske potpisan 2008. godine, a da njegova primjena je počela 01. januara 2010.

„Od samog početka bilo je nekoliko inicijativa za njegovu izmjenu, zato što sam Sporazum predviđa u potpunosti liberalizaciju trgovine indurstrijskim proizdovima, dok je u poljoprivrednom sektoru bila veoma skromna robna razmjena. Crnoj Gori je bio dozvoljen izvoz poljoprivrednih proizvoda u Tursku u smislu određene kvota vina, džemovi i tjestenine, dok je, što se tiče Turke, njima bilo dozvoljeno bez ograničenja uvoz sočiva i sušenih kajsija“, podsjetio je Šćepanović.

Sljedeća runda pregovora zakazana je putem video linka za 09. mart.

„S obzirom na to da sastav obje delegacije čini resorno veliki broj članova radne grupe, pokušaćemo da nekoliko narednih rudni pregovora obavimo putem video linka i tako smanjimo troškove. Očekujemo da bi kompletnu proceduru pregovora mogli završiti do ljeta, nakon čega bi uslijedila ratfikacija i neophodne procedure u obje države da bi Sporazum stupio na snagu“, kazao je Šćepanović.