Direktorka Centra za istraživačko novinarstvo (CIN) Milka Tadić Mijović, kazala je na otvaranju knferencije da su reforme koje vode ka slobodi izražavanja jedan od izazova sa kojima se Crna Gora suočava na putu integracija, javlja Anadolija.

Milka Tadić Mijović, foto:AA

"Otkada su otvoreni pregovori sa Evopskom unijom i kada se zvanična Podgorica obavezala da će reformisati društvo i uspostaviti funkcionalnu demokratiju, medijske slobode padaju", kazala je Tadić Mijović. 

Ona je ukazala da se prema izvještaju Reportera bez granica, Crna Gora nalazi na 106. mjestu indeksa sloboda, najznižem u regionu. Nevela je i razloge. 

"To su kontinuirani pritisci na medije koje ne kontrolišu vladajuće strukture, napadi na novinare, finansijsko iscrpljivanje i brutalne kampanje u kojima su mete bili oni koji otkrivaju zloupotrebe moći, istražuju i izvještavaju u javnom interesu“, rekla je Tadić Mijović. 

Uz vladavinu prava i rezultate protiv korupcije, prema njenim riječima, prilike u medijima najbolje svjedoče o prirodi poretka i društva. Zato, prema njenim riječima, sloboda medija jedan je od prioriteta i Crna Gora mora da unaprijedi zakonodavni okvir kada su mediji u pitanju. 

Zoran Pažin, foto:AA

Vlada Crne Gore ne želi medije za sebe i spremna je da radi na unapređenju zakonodavnog okvira koji uređuje slobodu medija. To je poruka potpredsjednika Vlade Zorana Pažina. On je poručio da mediji u Crnoj Gori, u mjeri u kojoj budu težili jedinstvenoj samoregulaciji, imaće podršku Vlade, koja će nastojati da učini ekonomski održivim koncept medijske samoregulacije, ne miješajući se u nezavisnost. 

„U društvenom trenutku u kojem je Crna Gora nameće se pitanje da li je u državi apsolutna sloboda izražavanja kao jedan fakticitet u sukobu između normativnog i stvarnog“, rekao je Pažin. 

Prema njegovim riječima, međunarodni pravni instrumenti koji su obavezujući za crnogorsko društvo ne uređuju slobodu izražavanja i slobodu medija kao apsolutno pravo, nego pravo uslovljeno u značajnoj mjeri. 

"Međutim, aktuelni društveni trenutak nameće pitanje da li srozana kultura dijaloga posljednjih godina daje legitimitet pitanju da li je u Crnoj Gori sloboda izražavanja apsolutna i da li je to dobro za društvo", istakao je Pažin. 

On je ocijenio da je samoregulacija dobar instrument u izgradnji demokratske kulture i slobode medija. 

„U mjeri u kojoj mediji sami budu težili jedinstvenoj samoregulaciji imaće podršku Vlade, koja neće žaliti ni resurse, ni trud da učini ekonomski održivim koncept medijske samoregulacije, ne miješajući se u nezavisnost", rekao je Pažin. 

Vršiteljka dužnosti šefa Delegacije EU u Crnoj Gori Plamena Halačeva kazala je da se sve manje provjeravaju činjenice koje se objavljuju u medijima. Prema njenim riječima, nova realnost obavezuje tradicionalne medije da se uklope u nove medije u pogledu transparentnosti, neposrednosti i interaktivnosti. 

"Novi mediji treba da prihvate prakse tradicionalnih medija koje se odnose na tačnost, profesionalne standarde i veliki uticaj koji ima istraživačko novinarstvo", poručila ja Halačeva. 

Ona je kazala da postoje novi EU fondovi koji će da obezbijede obuku i trening mladim novinarima, kako bi unaprijedili istraživačko novinarstvo i da će Evropska zadužbina za demokratiju obezbijediti određena sredstva koja će pomagati medijskim startapovima i nezavisnim medijima i njihovim inicijativama.