U očekivanju odluke jedan od čelnika austrijskog Zavoda za zapošljavanje Džonas Kopf objavio je blog u kojem poziva svoju vladu da produži ograničenje za Hrvate do maksimalnog roka, tj. do jula 2020. godine. 

“U Briselu treba da predstavimo argumente o ozbiljnim poremećajima na tržištu rada koje bi donijelo potpuno otvaranje tržišta za radnike iz Hrvatske. Hrvatskoj treba osigurati sezonsku kvotu za radnike u turizmu i proširiti postojeću listu izuzetaka od ograničenja za dio kvalifikovanih zanimanja”, ističe Kopf. 

Nešto slično nedavno je izjavila i austrijska ministarka rada Beata Hartinger Klajn.

Kako kaže, razmatra se potpuno ograničenje za radnike iz Hrvatske. 

“Moramo uzeti u obzir 400.000 nezaposlenih u Austriji. U svakom slučaju, imaćemo stav o tome do 30. juna ove godine i iznijeti ga Evropskoj komisiji”, izjavila je ona. 

O 400.000 nezaposlenih u Austriji piše i Džonas Kopf u svom blogu, zauzimajući se za "rampu" hrvatskim građanima koji bi nesmetano na rad u Austriju. 

Ipak, čini se da njega “žulja” nešto drugo, piše ”Slobodna Dalmacija", a prenosi B92. 

“Uz približno 28.000 Hrvata koji su tokom 2017. bili na radu u Austriji, još uvijek je oko 4.800 nezaposlenih iz te zemlje prijavljeno na našim zavodima za zapošljavanje. Zato imamo stopu nezaposlenosti Hrvata u Austriji od 14,6 posto, dok je ukupna stopa nezaposlenosti u zemlji 8,5 posto”, naveo je Kopf. 

Drugim riječima, kako piše "Slobodna Dalmacija", Austrija nije spremna da prihvati postojeću stopu nezaposlenosti hrvatskih gastarbajtera u toj zemlji jer je skoro dvaput veća od austrijskog državnog prosjeka. 

Osim toga, oni ističu da je prema pojedinim austrijskim izvorima na tamošnjim berzama više od 5.000 hrvatskih državljana. 

Naknada za nezaposlene u Austriji je oko 800 eura, ali podrazumijeva aktivno traženje posla, uz pohađanje kurseva i druge provjere, dok se mjesečno iz austrijskog državnog proračuna za naknade nezaposlenih isplaćuje 70.000.000 eura. 

Džonas Kopf navodi da je godišnji protok hrvatskih građana na tamošnje tržište rada oko 4.000 radnika, a naveo je i da bi skidanjem ograničenja stiglo još 10.000 novih. Do povećanja bi, kako kaže, došlo i do zbog “visoke stope nezaposlenosti u Hrvatskoj od 10,4%”. 

On ističe i da nije optimističan po pitanju otvaranja novih radnih mjesta u Hrvatskoj, podsjećajući da je hrvatska ekonomija šest godina bila u recesiji.