Već danima se na crnogorskim ulicama formiraju ilegalne postavke cvjetnih aranžmana jer je prodaja cvijeća upravo ta mogućnost zarade na ovaj praznik. Iako su prema legendi u osmomartovskom buketu ruže, na ulicama se prodaju karanfili, jeftiniji su.

Svojom crvenom bojom podsjećaju da je Dan žena dugo vremena bio komunistički državni praznik. Međunarodni Dan žena, kolokvijalnog naziva Osmi mart, nastao je u borbi za jednaka  prava žena i muškaraca sa kraja devetnaestog i početka dvadesetog vijeka. Za njega je zaslužna njemačka komunistkinja Klara Cetkin na čiju se inicijativu Osmi mart prvi put obilježio 1911. godine, doduše tada osamnaestog marta. I tada su ga obilježile samo žene, demonstracijama u kojima su tražile pravo glasa i poboljšaanje sopstvenog položaja.

Klara Cetkin

Ali, da nije bilo Lenjina, Osmi mart nikad ne bi dosegao toliku popularnost. Kažu da je velikog vođu Ruske revolucije, odmah nakon uspjeha iste, Aleksandra Kolontaj, ruska revolucionarka i prva žena članica neke savemene vlade i prva žena ambasador savremene diplomatije, ubijedila da Dan žena postane državni praznik. I od tada su ga uz Sovjete kao državni praznik slavile sve zemlje istočnog lagera uključujući i Jugoslaviju. Tako se može reći da je Dan žena možda jedini praznik čije nas obilježavanje veže sa bivšom domovinom, iako više nije državni praznik.

Vremenom su se ženska prava primicala onima koja imaju muškarci iako i danas čekaju trenutak kada će se između polova postaviti znak jednakosti. U mnogim sferama javnog života žene su i dalje zakinute u odnosu na muškarce. Posebno je to, otkako je Švajcarska kao zadnja zemlja u Evropi 1972. godine ženama omogućila pravo glasa, vidljivo u nejednakosti zarada. Žene su i danas manje plaćene od muškaraca ali i manje plaćene za isti rad od muškaraca. I tu je Istok Evrope mnogo bolji od Zapada. Tako je najveći jaz u zaradi između muškaraca i žena prisutan u najrazvijenijim zemljama Evropske Unije poput Njemačke, Austrije ili Velike Britanije gdje su muškarci plaćeni i preko 20 procenata više za isti rad, a najmanji na Istoku gdje u Rumuniji, Bugarskoj, Sloveniji ili Hrvatskoj ne prelazi 10 procenata. Možda to ima neke veze sa položajem žena u komunizmu.

Danas se komercijalizaciom praznika zaboravlja njegova suština. Umjesto da Dan žena bude podsjetnik na činjenicu da žene, i vijek pošto je ustanovljen praznik (od 1917. godine se obilježava na ovaj datum), nijesu uspjele da postignu ciljeve koje su zacrtale žene, pretežno komunistkinje i feministkinje toga doba. Umjesto toga nude nam se savjeti kako da iznenadimo svoje dame na njihov praznik. I u skladu sa dubinom džepa nude različiti aranžmani. I na ulicama neizbježni karanfili na svakom ćošku.