Mnogi od nas, koji danas svoju djecu šaljemo u školu, sjećamo se đačkih užina koje su nam stizale na velikom odmoru. Bio je to način da đak ne popusti pred znanjem, gladnog stomaka.

Đačka užina danas je rijetkost. Od prošle godine ima  je u glavnom gradu i uglavnom se bazira na brojanju kalorija, više nego na zdravoj ishrani u svakom slučaju.

Da je kvalitet hrane i kvalitet ishrane sve gori i gori to se ne mora posebno dokazivati. Tom je ovih dana služila famozna potrošačka korpa. Ipak, djeca su posebno ugrožena kategorija jer njima rastu i duh i tijelo.

Sve to navelo je Evropsku Komisiju da prije dvije godine pokrene program u kojem preko 30 miliona đaka u Uniji dobija voće i povrće, mlijeko i mlječne prerađevine, u skladu sa zdravom ishranom. Projekat koji je prije dvije godine počeo u 79 hiljada škola sa nešto preko 12 miliona đaka veoma brzo je narastao na preko 30 miliona korisnika evropske đačke užine.

Kroz ovaj projekat Evropska Komisija đacima od 6 do 10 goodina podijelila je 74 hiljade tona voća i povrća i 285 hiljada tona mlijeka i mlječnih proizvoda. Osim podjele zdrave užine uporedo se u školama, kroz EU školski program, uči o važnosti zdrave ishrane kod djece ali i načinima proizvodnje zdrave hrane i njenoj važnosti.

EK đacima podijelila 74 hiljade tona voća i povrća

Cilj je da zdrava hrana koju proizvode evropski farmeri, što je brže i što lakše moguće, dođe do đačkih klupa. U ovoj školskoj godini Evropska Komisija planira da sa 250 miliona eura finansira ovaj projekat u kojem učestvuju sve zemlje članice odvajajući i sopstvena sredstva.  Čak, ukoliko neka članica ne potroši sve novce njoj namjenjene, druga može tražiti da joj se dodijele. Države učestvuju u sprovođenju programa i kroz odabir obrazovnih mjera koje ga prate. Evropski đaci uče i kako su zdravi prehrambeni proizvodi dospjeli do njihove đačke trpeze.

Odabir proizvoda za distribuciju u đačkim užinama zasniva se na zdravstvenim i ekološkim aspektima, godišnjem dobu, raznolikosti i dostupnosti. Države članice mogu novcem opredjeljenim za đačke užine podsticati lokalnu ili regionalnu proizvodnju zdrave hrane, organske proizvode, što kraće lance snabdjevanja, ekološke aspekte, programe kvaliteta za poljoprivredne proizvode…

Cilj da zdrava hrana brže dođe do đačkih klupa

U razdoblju 2016. – 2017. najčešće su se evropskim đacima dijelile jabuke, kruške, šljive, breskve, nektarine, pomorandže, jagode i banane. Šargarepa, paprike, krastavci i paradajz bili su najpopularnije povrće.

Obrazovne mjere uključuju posjete poljoprivrednim gazdinstvima, stvaranje školskih vrtova, predavanja nutricionista, igre itd.

Mlijeko, čokoladno mlijeko i fermentisani mliječni proizvodi, najčešće jogurt, najpopularnija su kategorija proizvoda u okviru programa distribucije mlijeka, a i sir je bio vrlo popularan. 

Crna Gora, koja zahvaljujući načinu poljoprivredne proizvodnje, i dalje ima kvalitene i zdrave poljoprivredne proizvode, mogla bi da razmisli da jedan dio tih proizvoda direktno usmjeri u učionice. Jer zdravog duha nema bez zdravog tijela a zdravog tijela bez zdrave hrane.