Na pitanje šta Rusija zaista želi na Zapadnom Balkanu i gdje se taj region nalazi na spisku prioriteta spoljne politike Kremlja, Samorukov je rekao da je Zapadni Balkan od marginalnog značaja za rusku ekonomiju i za njene bezbjednosne interese.

"U odnosu na Kinu, postsovjetski prostor ili Bliski istok, Zapadni Balkan nije među prioritetima ruske spoljne politike, pogotovo sada kada Moskva pokušava da svoje međunarodne veze preusmjeri sa Evrope na Aziju. Rusija je, međutim, i dalje zainteresovana za taj region kao tranzitno područje za energetske projekte, a želi i da iskoristi sopstvenu popularnost u određenim djelovima balkanskih društava kako bi proširila svoj međunarodni uticaj, spriječila dalje širenje NATO i Evropi pokazala da je u stanju da izazove probleme u EU, a sve to kao odgovor na aktivnosti Unije u post-sovjetskim zemljama", naveo je Samorukov. 

Po njegovim riječima, Moskva svojom politikom na Balkanu šalje u stvari poruku EU: "Ako želite da u vašem susjedstvu budemo konstruktivni, budite i vi oprezniji u našem".

"Poenta Kremlja je sledeća: Sve dok EU odbija da prizna specijalne interese Moskve u zemljama kao što su Ukrajina, Bjelorusija i Moldavija, Rusija će reagovati na taj način, i pružaće podršku Miloradu Dodiku, makedonskim nacionalistima, crnogorskim Srbima i drugim političkim snagama koje ometaju realizaciju vizije EU o konačnom rješavanju sukoba na Balkanu", rekao je on.

Samorukov je naveo da "takav pristup Zapadnom Balkanu zaista ne donosi mnogo, ali ta ruska zabluda se i ne bazira na racionalnim proračunima", već "više ima veze s osjećajem da ih Zapad nepravedno tretira, što i dalje povezuje velike djelove Rusije i balkanske političke elite".

Samorukov je rekao i da ruska politika na Balkanu donosi veoma malo direktnih troškova za Moskvu jer "većinu posla obavljaju lokalni akteri koji rade za svoje interese, a koji su često kompatibilni s ruskim".

"Moskva nema nekakvu veliku strategiju za Zapadni Balkan i ne namjerava da bilo koju zemlju iz tog regiona izvlači iz evropske orbite. Rusija će biti zadovoljna ako uspori integraciju Zapadnog Balkana u NATO, pokazujući ujedno time da se njen uticaj prostire daleko van granica bivšeg Sovjetskog Saveza", rekao je on. 

On je ocijenio da s obzirom na brojne unutrašnje probleme na Balkanu, nizak kvalitet tamošnjih političkih elita i dugogodišnji nemar Zapada prema tom regionu, Rusiji i nije potrebno mnogo napora da taj zadatak obavi, ali da bi situacija mogla i da se promijeni, jer su EU i NATO postali aktivniji u regionu.

Na pitanje kakve bezbjednosne garancije Rusija može da pruži zemljama Zapadnog Balkana koje bi bile efikasnije od onih koje nudi evropski projekat Samorukov je rekao da su "ruski vojni kapaciteti već preopterećeni brojnim obavezama u postsovjetskim državama, na Bliskom istoku i generalnom modernizacijom njenih oružanih snaga".

"Moskva, dakle, nije pretjerano zainteresovana da preuzima još i bezbjednosne probleme Zapadnog Balkana. Pored toga, Rusija smatra da su aktuelni sukobi na Balkanu direktan rezultat lošeg upravljanja Zapada procesom raspada Jugoslavije. Prema Moskvi, Zapadni Balkan je u sferi uticaja Evropske unije i tamošnji sukobi rezultat su grešaka EU, pa je zato neophodno da Unija to i raščisti", naveo je Samorukov.

Po riječima tog stručnjaka, transfer ruskih borbenih aviona i druge vojne opreme u Srbiju nema veze s regionalnim vojnom ravnotežom, niti s poslovnim interesima Rusije, već je to simboličan gest koji za dvije strane ima čisto političku vrijednost. 

"Srbija će morati da potroši milione eura za modernizaciju te opreme kako bi je osposobila za korišćenje i integrisala je u svoje oružane snage. Ali ti troškovi i nisu važni, jer je za rukovodstvo Srbije glavni cilj bio da se pokažu kao pravi srpski nacionalisti i patriote, i kako vode raznoliku spoljnu politiku", rekao je on. 

Ni Rusija, dodao je Samorukov, neće od toga zaraditi bogatstvo, jer se većina opreme donira ili prodaje s velikim popustom. "Interes Moskve jeste da pokaže da i dalje postoji velika potražnja za njenom vojnom opremom u raznim djelovima svijeta, uključujući i Evropu, a i da međunarodni uticaj Rusije nije ograničen samo na post-sovjetski prostor", naveo je Samorukov.

Na pitanje zašto se Rusija na Zapadnom Balkanu ne uključuje više u investicije u infrastrukturu, zašto ne daje zajmove, ne učestvuje u obrazovnoj razmjeni ili naučnim projektima, Samorukov je rekao da "Moskva nikada nije bila dobra za takve humanitarne projekte, čak ni sa zemljama koje su joj bliže, kao što su Bjelorusija i Ukrajina, gdje je bilo velikih mogućnosti za ruske obrazovne, kulturne i druge slične aktivnosti". 

"Ruska ideja o međunarodnoj saradnji svodi se na to da dvojica lidera redovno održavaju sastanke i objavljuju nekakve velike aranžmane – otpis duga vrijednog milijarde, prodaja vojne opreme ili prirodnog gasa po mnogo nižim cijenama ili zajednički energetski projekat vrijedan više milijardi dolara. A nekakav precizan rad niskog profila u socijalnim i humanitarnim područjima, to je za Moskvu suviše sitno da bi bilo vrijedno pažnje", rekao je Samorukov za DW, prenosi Beta.