Istraga u kojoj je, osim Pavićevića, dosad saslušano još sedam svjedoka pokrenuta je na osnovu tužbe koju je Pošta Crne Gore podnijela protiv Zavoda za izgradnju Bara u stečaju, koji je bio u vlasništvu Žarka Pavićevića, i barske kompanije USEFA. Pavićevićeva firma nije poštovala ugovor o zajedničkoj izgradnji stambeno-poslovnog prostora, čime je Pošti nanijeta šteta od 2.500.000 eura.
Pošta Crne Gore je još 2008. godine sa ZIB-om sklopila ugovor o zajedničkoj izgradnji stambeno-poslovnog prostora na jednoj odnajatraktivnijih lokacija u centru Bara. Tim ugovorom Pošta je, uz saglasnost ministarstava finansija i telekomunikacija, uložila državno zemljište kako bi zauzvrat dobila 30 odsto od izgrađenog stambeno-poslovnog prostora, odnosno građevinsku nekretninu čija najmanja vrijednost mora da iznosi 4.300.000 eura.
Međutim, krajem 2011. godine, Pavićević uvodi u posao Džahalalova, sa kojim sklapa ugovor o zajedničkom ulaganju, o čemu nije obavijestio menadžment Pošte.
ZIB je do početka 2013. godine izgradio oko 45 odsto dogovorenog objekta, a sredinom iste godine Atlas banka je podnijela Privrednom sudu u Podgorici predlog za uvođenje stečaja u toj kompaniji zbog duga od 800.000 eura, nakon čega Pavićević aktivu ZIB-a prenosi na kompaniju USEFA. Time je sav investicioni projekat ZIB-a prenio na USEFA, naročito kroz notarski zapis i ugovorom o regulisanju međusobnih odnosa, samo 60 dana prije otvaranja stečaja.
ZIB, kojem su ostali samo minusi, 6. novembra 2013. godine ušao je u stečaj.
Osim njega, izviđaj zbog ovog slučaja vodi se još protiv nekadašnje izvršne direktorke Pavićevićeve firme Zavod za izgradnju Bara Danijele Krković, i procjenitelja Rafaela Vreteničića.
Komentari