Oni tvrde da praćenjem neće prikupljati dokaze, već samo potvrđivati sumnje ,,u vezi određenih osoba “, te da se taj materijal neće moći koristiti u dokaznom postupku.

"Kao što je u više navrata naglašeno, „praćenje“ kao jedna od specijalnih, odnosno posebnih policijskih radnji u smislu policijskog ovlašćenja ne predstavlja nikakvu novinu datu ovim predlogom zakona o unutrašnjim poslovima. Efekat koji su imale javne konsultacije tako što je po prvi put ovaj propis predstavljen javnosti prije njegovog podnošenja Vladi i u krajnjem Skupštini Crne Gore, dao je ovaj epitet „novog“ ovoj radnji", pojašnjavaju iz MUP-a Pobjedi.

Navode da se uvidom u propise može vidjeti da su ove radnje našle svoju zakonsku formulaciju još 2015. godine kada su donijete izmjene i dopune Zakona o unutrašnjim poslovima (Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o unutrašnjim poslovima, „Službeni list CG“, broj 1/15).

"Imajući u vidu sve navedeno, policija ne dobija nikakve nove mogućnosti Predlogom zakona o unutrašnjim poslovima, već nastavlja da radi po dosadašnjim zakonskim rješenjima i praksi. Napominjemo još jednom da prilikom sprovođenja ovih radnji nije bilo problema ni sa tužilaštvom ni sa sudstvom i to od 2015. godine do dana", navodi se u odgovorima dostavljenim Pobjedi.

Podaci prikupljeni kroz osmatranje, praćenje i klopku, kako su pojasnili, mogu se koristiti za potvrđivanje indicija, dakle ne mogu se koristiti kao dokazi već služe za potvrđivanje sumnje.