On je, povodom Međunarodnog dana vidljivosti trans osoba 31. marta, ocijenio da je država generalno napravila pomak u poboljšanju kvaliteta života trans osoba, ali da ima prostora za napredak.

„Prošle godine smo imali slučaj nekih regresivnih praksi, kada je Ministarstvo unutrašnjih poslova odbilo zahtjev trans ženi da promijeni ime u željeno ime, iako je ta mogućnost garantovana pravom o ličnom imenu. I nakon odluke Ombudsmana da je učinjena diskriminacija po osnovi rodnog identiteta i preporuke da Ministarstvo da mogućnost toj osobi da promijeni ime u željeno, to se ipak nije desilo, tako da promjena u pravnom smislu nije bilo“, kazao je Ulićević u intervjuu za PR Centar.

On je ukazao da će se, ukoliko bude usvojen, Zakonom o rodnom i polnom identitetu omogućiti transrodnim osobama promjena ličnih dokumenata, bez uslovljavanja operacijama i hormonskim terapijama, podsjećajući da su taj predlog zakona prošle godine pripremili u saradnji sa Kvirom Montenegro, Juventasom i Institutom za pravne studije.

Ulićević je kazao da Spektra, od osnivanja, sprovodi servise socijalne podrške u vidu vršnjačke i psihološke podrške, grupe samopodrške i raznih radionica.

„Najveći uspjeh u prošloj godini jeste taj što smo pružili podršku za 28 osoba, što je veoma veliki broj uzevši u obzir podatak da je krajem 2016. godine deset osoba pristupilo grupi za samopodršku i tražilo našu pomoć. Trans zajednica raste i to veoma brzo“, istakao je Ulićević.

Prema njegovim riječima, socijalni servisi koje pružaju i grupe samopomoći pomažu i transrodnim osobama i njihovim porodicama.

„U tom smislu vidimo napredak. Nažalost, još uvijek postoje porodice koje se boje osude društva, strahuju za svoje članove, odnosno kako će okolina reagovati na njih, misleći da su njihovi članovi jedini kojima se to dešava. Sa sve većom vidljivošću trans osoba, takvo viđenje se mijenja“, rekao je Ulićević.