Nalazi izvještaja potvrđuju nezavidan položaj Roma. Različiti su faktori koji tome doprinose. Kada se govori o uslovima stanovanja učinjen je određeni napredak, međutim najveći broj Roma, oko 70 %, i dalje živi u izdvojenim naseljima.

 „U većini naselja Romi su izolovani, nedostaju osnovni infrastrukturni kapaciteti, udaljeni su od škola, bolnica i socijalnih službi. Ono što smo ustanovili da porodice žive u veoma malom, prepunjenom kućnom prostoru u siromašnim i nezdravim životnim okolnostima,“ rekao je Samir Jaha iz NVO Mladi Romi.

Jaha je objasnio da postoje dva osnova problema koja se odnose na stambeno zbrinjavanje, osim lošeg kvaliteta samih objekata u kojima žive, to je neposjedovanje zemljišta i legalizacija objekta.

„Većina naselja je izgrađena na privatnom posjedu ili državnom zemljištu. U Podgorici značajan broj Roma živi na nelegalnim posjedima koji su izgrađeni na državnom posjedu. U Budvi oko 50 porodica sa oko 200 članova živi u privremenim objektima, koji su izgrađeni na državnom zemljištu, a koji su u procesu restitucije vlasniku posjeda. Te osobe su pod stalnom prijetnjom prisilnog iseljenja. Na područiju Primorja oko 170 porodica je u stalnom riziku od iseljenja. Devedeset odsto njih su građani Crne Gore, “ rekao je Jaha.

I naša svakodnevica je da stalno susrećemo djecu romske populacije kako prose na ulicama. Analiza pokazuje da je od 2015. do 2016. procesuirano 110 slučajeva dječijeg prosjačenja,  od toga 104 djece nije dobilo adekvatan tretmen ozbirom da su zbrinuta u domu za maloljetničku delikvenciju. Iz nvo sektora smatraju da je to nije u interesu djeteta, jer je to dijete vjerovatno prisiljeno i navedeno da prosjači.

 „Na neki način smatramo da postojeći pravni okvir nije djelotvoran kada je u pitanju sprečavanje i eliminisanje kršenja dječijih prava odnosno prosjačenje romske djece. Kada govorimo o sprečavanju dječijeg prosjačenja prema svim dostupnim podacima jasno je i očigledno da institucije nijesu dovoljno osnažene da se bave ovom tematikom, te ni da adekvatno zbrinu djecu koja se bave prosjačenjem,“ naglasio je Elvis Beriša iz Romske organizacija mladih - Phiren Amenca.

Fana Delija iz Centra za romske inicijative, posebno je naglasila njihovo iskustvo kada je u pitanju iskorišćavanje djece.

„Mi u Nikšiću imamo pet slučajeva seksualnog zlostavljanja, tri djevojčice i dva dječaka. Svi slučajevi su procesuirani. Jedan dodatni problem za te slučajeve jeste da je djevojčica koja ima samo 9 godina seksualno zlostavljana od strane biznismena. U ovim procesima sudska praksa je spora, jer je slučaj u proceduri godinu i po dana. U međuvremenu ta djevojčica je nestala, nema je u Crnoj Gori. Bez namjere da bilo koga uvrijedim treba da se zapitamo da je djevojčica iz većinske populacije kakva bi reakcija javnosti bila,“ rekla je Delija.

Istraživanje Savjeta za regionalnu saradnju pokazalo je da Crna Gora ima najniži procenat kompanija u regionu koje zapošljavaju Rome odnosno svega 3% kompanija zapošljava Rome.

„Kada su u pitanju Romi mogu da kažem da su oni gotovo isključeni sa tržišta rada i posebno zabrinjava ovako stanje kada su u pitanju državne institucije“, rekao je Milan Radović iz Građanske alijanse.

 Koalicija je izradila program studije slučaja i primjere dobre prakse za većinu oblasti koje su u fokusu monitoringa ovog dijela nvo sektora koje će svakako biti upućene i nadležnima u cilju poboljšanja statusa Roma u Crnoj Gori.