Posle suđenja, koje je trajalo od 2007. do 2012. godine, Haški tribunal je prvostepenom presudom 30. marta 2016. Šešelja oslobodio optužbi za zločine nad Hrvatima i Muslimanima u Hrvatskoj, Vojvodini i BiH, 1991-93.

Po prvostepenoj presudi, nije dokazana Šešeljeva krivica za zločine protiv čovječnosti: progon nesrba na političkoj, rasnoj i vjerskoj osnovi, deportaciju i prisilno premještanje.

Šešelj je oslobođen i optužbi za kršenje zakona i običaja ratovanja: ubistva, mučenje, okrutno postupanje, bezobzirno razaranje naselja, uništavanje vjerskih objekata i pljačku.

Tužilaštvo je žalbom zatražilo da apelaciono veće sudskog Mehanizma, pravnog naslednika Tribunala, poništi oslobadjajuću presudu, Šešelja proglasi krivim i osudi ga na 28 godina zatvora.

Šešelj je u pritvoru Haškog tribunala prije izricanja prvostepene presude već proveo 11,5 godina, od marta 2003. do novembra 2014, čime je, kako tvrdi, bilo prekršeno njegovo pravo na suđenje u razumnom roku.

Kao alternativu, tužioci su predložili da zbog toga što presudom, usled kardinalnih grešaka, pravda nije zadovoljena, apelaciono vijeće naloži da suđenje Šešelju bude ponovljeno.

Šešelj, koji se tokom procesa branio sam, zatražio je u pisanom podnesku da žalba bude odbačena, a oslobađajuća presuda potvrđena.

Odlukom prvostepenog veća, Šešelj je sredinom novembra 2014. zbog bolesti pušten na privremenu slobodu u Srbiju i on od tada odbija da u Hagu učestvuje u postupku, tvrdeći da je "s Tribunalom završio". Nije prisustvovao izricanju prvostepene presude, a u sudnici se neće pojaviti ni da 11. aprila sasluša konačnu odluku apelacionog vijeća.

Prvostepeno sudjenje Šešelju pred Haškim tribunalom počelo je, posle jednog neuspjelog pokušaja i štrajka gladju optuženog, u novembru 2007, a dokazni postupak je završnim riječima okončan u martu 2012.

Beta