"Mi, čelnici Procesa Brdo-Brioni, prihvaćamo kako odgovornost sada ostaje na državama kandidatkinjama i potencijalnim kandidatkinjama za članstvo u Evropskoj uniji da uporno nastave s reformama potrebnim u pristupnom procesu, pritom ostvarujući ovu zajedničku stratešku orijentaciju. Imajući na umu da su vladavina prava, temeljna ljudska prava, učinkovito sudstvo i dobro upravljanje, kao i borba protiv korupcije i organizovanog kriminala ključni za napredak, razvoj i stabilnost, uložićemo dalje napore u sveobuhvatne reforme usmjerene na njihovo jačanje. Podržavamo uspostavljanje objektivnih kriterijuma za proširenje Evropske unije s članovima Procesa Brdo-Brioni, pri čemu je naglasak na vrednovanje individualnih zasluga – čime se svakoj od zemalja daje perspektiva članstva u EU", navodi se u zaključku, javlja Anadolija.
Pohvaljeno je i bugarsko predsjedanje Savjetom Evropske unije, posebno postavljanje prioriteta jačanja evropske perspektive Zapadnog Balkana i sinergije sa stajalištima članica Procesa Brdo-Brioni po pitanju uspostavljanja trajnog mira, sigurnosti i blagostanja u Jugoistočnoj Evropi.
"Pozdravljamo predstojeći sastanak na vrhu EU i Zapadnog Balkana u Sofiji kao konkretan izraz nanovo utvrđenog pristupa EU regionu. Uvelike cijenimo da će Hrvatska i Slovenija ovoj strateškoj orijentaciji dati visoki prioritet i organizovati sastanke na vrhu u ovom formatu tokom njihovih predsjedanja Vijećem Europske unije u prvoj polovini 2020. te u drugoj polovini 2021. S ponosom ističemo da je Proces Brdo-Brioni kontinuirano zagovarao ovakav ojačan pristup EU prema Zapadnom Balkanu i stoga to smatramo i našim uspjehom", dodaje se u zaključku.
Ocijnjeno je da je potrebna veća sinergija u regionalnim inicijativama i mehanizmima u pogledu izgradnje uključive regije.
Proces integracije u EU, kako se navodi, ostaje strateški katalizator za jačanje mira, sigurnosti, stabilnosti i prosperiteta u regionu, te će zemlje nastaviti pružati uzajamnu podršku procesima evropskih i evroatlantskih integracija.
"U tu svrhu naglašavamo važnost uzdržavanja od bilo koje polarizirajuće populističke i nacionalističke retorike ili aktivnosti koja može neprirodno povećati napetost u bilateralnim i regionalnim odnosima te pridonijeti nestabilnostima. Očekujemo, uprkos postojećim otvorenim pitanjima i sporovima, da će dalje jačati prijateljska saradnja, uzajamno razumijevanje, poštovanje i dijalog u dobroj vjeri između članica Procesa Brdo-Brioni, zajedno s punim poštovanjem načela suvereniteta, teritorijalne cjelovitosti, nemiješanja u unutrašnje poslove država, nepodsticanja nasilja, izbjegavanja incidenata i suzdržavanja od jednostranih poteza, posebno upotrebom sile ili prijetnjom upotrebe sile", navodi se u zajedničkom zaključku.
Podstiče se i na rješavanje otvorenih pitanja i sporova u duhu dobrosusjedstva i u skladu sa međunarodnim pravom, okrećući se sredstvima mirnog rješavanja, ponajprije stalnim međunarodnim sudovima i tribunalima, kao i arbitraži.
Regionalni lideri očekuju i dalju pomoć EU po pitanju poboljšanja saobraćajne,energetske i digitalne povezanosti članica Procesa Brdo-Brioni, kroz čvrstu podršku postojećim projektima.
" Pozivamo EU da nastavi podržavati razvoj intra-regionalne ekonomske integracije kako bi podstakla privlačnost regionalnog tržišta i unaprijedila ekonomski rast. Posebno važnim držimo stvaranje opipljivih prilika za mlade te podsticanje stvaranja dodatnih mogućnosti za obrazovanje i zapošljavanje kroz povećanje EU programa i uspostavljanje regionalnih programa stipendiranja mladih, podstičući time mobilnost studenata i predavača. Podržavamo inicijative za nacionalne i regionalne partnerske start-up projekte za mlade. Podržavamo udružene projekte nevladinih udruženja za mlade, usmjerene na unapređenje tolerancije i uzajamnog razumijevanja i uklanjanje svih oblika predrasuda, slijedom toga gradeći uključivi naraštaj koji poštuje različitost i pluralizam", navodi se u zaključku sastanka lidera zemalja učesnica procesa Brdo-Brioni.
Na kraju se navodi da će sljedeći domaćin sastanka čelnika Procesa Brdo-Brioni u 2019. godini biti Republika Albanija.
Na sastanku u Skoplju su učestvovali predsjednik Crne Gore Filip Vujanović,predsjednik Albanije Ilir Meta, predsjednik Kosova Hašim Tači, predsjednik Srbije Aleksandar Vučić, predsjedavajući Predsjedništva Bosne i Hercegovine Bakir Izetbegović . Ove godine počasni gost sastanka su bili predsjednik Evropskog savjeta Donald Tusk i predsjednik Bugarske Borko Borisov.
Komentari