Onog dana kada se zvanični Beograd, a pod pritiskom EU, javno distancira od destruktivne politike predsjednika Republike Srpske Milorada Dodika, to će biti kraj "jednopartijskog režima u RS i početak ozbiljnih prilika za demokratski razvoj i prosperitet u BiH, kazao je Veber.

On je u intervjuu za zagrebački portal Index.hr kazao, odgovarajući na pitanje kako vidi aktuelnu politiku Srbije prema BiH, da EU treba da izvrši veći pritisak, a ne da sluša tvrdnje predsjednika Srbije Aleksandra Vučića da ne može da kontroliše Dodika. 

Prema njegovim riječima, u vrijeme predsjednika Borisa Tadića, zvanična politika Srbije zloupotrijebila je BiH i RS za domaće političke ciljeve, čime je podržala "destruktivnu politiku Milorada Dodika, destruktivnu za BiH u cjelini, ali i za većinu građana Republike Srpske". 

"Kada je 2012. godine Aleksandar Vučić stupio na političku scenu Srbije kao vladar, prvo se činilo da on ima umjereniju bilateralnu politiku prema BiH, dijelom i zbog toga što mu Dodik politički ne treba. Nažalost, u zadnjih nekoliko godina, čini se da je potpuno nestala ta prvobitna razlika politike prema BiH i RS u odnosu na njegovog prethodnika. To je politika podrške Dodika za domaću političku upotrebu, s jednom pričom za zapadne saveznike i drugom na domaćem terenu", tvrdi Veber. 

Govoreći o uticaju Rusije, Turske i drugih zemalja koje nisu članice EU na Zapadni Balkan, on je ocijenio da rastući uticaj Rusije na Balkanu nije rezultat nekakve političke snage Rusije, nego proizvod slabosti politike EU i SAD na Zapadnom Balkanu. 

"Rusija, koja nema nekakav strateški interes na Balkanu, jednostavno lako iskorišćava politički vakuum koji je Zapad ostavio iza sebe u regionu, da poveća svoj globalni uticaj putem uloge remetilačkog faktora", rekao je Veber. 

On je kazao i da je Savjet za politiku demokratizacije još prije nekoliko godina upozorio na "destruktivan politički uticaj Putinove Rusije na Zapadni Balkan", tako što je u dokumentu iz 2014. godine govorio o uticaju krize u Ukrajini na politiku Zapada prema Zapadnom Balkanu. 

"Ekskluzivno smo objavili informaciju da je neposredno posle izbijanje krize na Krimu, Putin nagovarao Milorada Dodika da uđe u avanturu secesije Republike Srpske - te da ga je u tom poduhvatu zaustavio tadašnji premijer Srbije Aleksandar Vučić, koji je odbio da mu pružiti podršku Srbije. Tada ta eksplozivna vijest, potvrđena od Vučića prema više zapadnih diplomata, nikoga nije zanimala, nijedan zapadni medij nije je prenio", rekao je Veber. 

On je dodao i da je od prošle godine, kada se predsjednik Evropske komisije Žan Klod Junker iznenada posjetio Zapadnog Balkana i to opravdao velikom prijetnjom Evropi zbog djelovanja trećih aktera, ta ignoracija prema ulozi Rusije naglo prešla u "svojevrsnu histeriju".

Tanjug/B92