On je danas, na okruglom stolu „Značaj šuma i ekosistemske usluge u zaštićenim područjima“, koji su organizovali NPCG, podsjetio da to preduzeće upravlja prostorima pet nacionalnih parkova koji, kako je ukazao, obuhvataju oko osam odsto državne teritorije, „a svaki karakteriše specifično prirodno i kulturno-istrorijsko nasljeđe“.
„U koordinaciji resornih ministarstava i saradnji sa institucijama sistema, NPCG predstavlja značajan subjekat u procesu zaštite, očuvanja i promocije ukupnog nasljeđa crnogorskih zaštićenih područja“, istakao je Klica u PR Centru.
Elvir Klica
On je kazao da su nacionalni parkovi dio EUROPARK federacije, Svjetske unije za zaštitu prirode (IUCN) i regionalne organizacije Parkovi Dinarida.
Klica je pojasnio da je projekat „Upravljanje šumama u zaštičenim područjima“ počeo prije tri godine.
„Aktivnosti na ovome projektu su okupile stručnjake iz regiona i doprinijele da se izvrši prikupljanje i analiza dendrometrijskih podataka o crnogorskim nacionalnim parkovima“, pojasnio je Klica.
Predstavnica Ambasade Norveške u Beogradu, Knutrud Janne Marit, kazala je da je Norveška bogata prirodnim resursima i šumama i da se, kako je rekla, trudi da ih zaštiti i očuva.
„Norveška pomaže druge zemlje širom svijeta da zaštite I na održiv način koriste svoje šume i zaštićena područja. Prirodni resursi i ekološke prijetnje su globalni fenomeni i nacionalne granice tu nisu toliko važne. Životna sredina i klimatske promjene nalaze se visoko na listi prioriteta Norveške razvojne pomoći“, istakla je Marit.
Ona smatra da ne može postojati dobro upravljanje prirodnim resursima ili bilo kojim drugim sektorom ukoliko, kako je objasnila, nema odgovarajućeg inventara onoga čime se raspolaže.
„Ne može postojati dobro upravljanje prirodnim resursima ukoliko niste uradili analizu problema i rizika i odredili prioritete za djelovanje“, pojasnila je Marit.
Predstavnik NPCG, Veselin Luburić, kazao je da Norveška ulaže značajna sredstva u sistem zaštite životne sredine, a samim tim, kako je naveo, u zaštitu prirode i svih njenih komponenti.
„Norveška spada među najveće bilateralne donatore, upravo kada je u pitanju dodjeljivanje grantova drugim državama, koji su vezani za unapređenje stanja zaštite prirode“, rekao je Luburić.
Generalni direktor Direktorata za šumarstvo, lovstvo i drvnu insdustriju u Ministarstvu poljoprivrede i ruralnog razvoja, Adem Fetić, smatra da je potrebno da se unaprijedi komunikacija između svih institucija koje se na bilo koji način bave zaštitom i funkcijom šuma kao prirodnog dobra.
„Mi stojimo na raspolaganju za tješnju saradnju i podršku. Prvenstveno mislim na razmjenu informacija o stanju šumskog fonda, kao i usaglašenost evidencija u gis ili numeričkoj formi“, rekao je Fetić.
Adem Fetić
On je apelovao na donosioce budžeta da sa, kako je rekao, većim senzibilitetom razmatraju potrebe finansijskog obezbjeđenja „neminovnih aktivnosti“ na poboljšanju zaštite i boljoj valorizaciji funkcija šuma u okviru nacionalnih parkova.
„Želim napomenuti da su pogrešna očekivanja da jedan od bitnih izvora finansiranja nacionalnih parkova bude prodaja drvne mase na panju, što se ne odnosi na neminovne sanitarne sječe. Težište finansijskih prihoda treba da se prenese na unapređenje korišćenja komercijalnih funkcija šuma, posebno onih koje se odnose na trurističko-rekreativne sadržaje i prirodne atrakcije“, ocijenio je Fetić.
Predstavnik Instituta za šumarstvo, Aleksandar Stijović, rekao je da je projekat „Inventura šuma u nacionalnim parkovima Crne Gore“, pokazao da je stanje šuma i šumskog zemljišta u nacionalnim parkovima dobro.
„Stanje je izuzetno dobro, izuzev manjih sporadičnih slučajeva, gdje bih izdvojio štete od požara, kao jednog od uzročnika koji mogu da ugroze stanje u šumama. Postoje i pojedini slučajevi pojave biljnih bolesti ili organizama štetočina, koji nisu u velikoj mjeri zastupljeni, ali svakako treba organizovati monitoring kako ne bi došlo do povećanja šteta“, objasnio je Stijović.
On je istakao da je u nacionalnim parkovima očuvan biodiverzitet, struktura stabala i njihov kvalitet.
„Svi njihovi parametri, visinski, debljinski, svi koji se uzimaju kroz inventuru šuma su pokazali da je stanje šuma u nacionalnim parkovima jako dobro. Naravno, uzimajući u obzir specifičnosti pozicije nacionalnog parka i onoga što tamo od prirode postoji“, istakao je Stijović.
Aleksandar Stijović
Predstavnica NPCG, Jelena Dragović, objasnila je da bi plaćanje za usluge ekosistema omogućilo proširivanje izvora finansiranja i, kako smatra, dovelo do povećanja budžeta „usljed čega bi došlo do bolje zaštite ovih jedinstvenih prostora“.
S obirom na činjenicu da, kako je rekla, JPNPCG nema dovoljno finansijskih sredstava za očuvanje biodiverziteta „naplaćivanje za ekosistemske usluge bi moglo da obezbijedi važan izvor finansiranja“.
Okrugli sto je organizovan u okviru Projekta „Upravljanje šumama u zaštićenim područjima“, uz podršku Kraljevine Norveške i okupio je stručnjake iz oblasti šumarstva iz Crne Gore, kao iz zemalja regiona: Bosne i Hercegovine, Hrvatske, Makedonije, Slovenije i Srbije.
Tokom drugog radnog dana, 25. maja, sa početkom u 9 sati i 30 minuta, u Hotelu Aurel, planiran je nastavak prezentacije najznačajnijh aktivnosti u okviru Projekta „Upravljanje šumama u nacionalnim parkovima“, završna diskusija i donošenje zaključaka sa okruglog stola.
Komentari