Književnik, prevodilac antičke književnosti, muzički kritičar, dobitnik ovogodišnje NIN-ove i "Mešine" nagrade za roman "Veliki rat" Aleksandar Gatalica izdvojio je najprije avanturističke knjige.
"Avantura je uvijek u modi, čak i ako se u nju ide jedrenjacima. Predložio bih dvije svoje omiljene knjige 'Robinzon Kruso' Danijela Defoa i 'Džeri sa ostrva' Džeka Londona". Potom može da se krene u nešto zahtjevnije poput "Procesa" Franca Kafke ili "Smrt u Veneciji" Tomasa Mana kako bi mladi čitalac vidio da život nije samo med i mlijeko.
Na kraju, zaključio je Gatalica, treba završiti sa srpskom književnošću: "Grobnica za Borisa Davidoviča" Danila Kiša koja još ima privlačnu snagu za svaku mladu osobu, a nikako ne bi trebalo preskočiti ni omalenu, ali u sebi ogromnu knjigu "Hodošašće Arsenija Njegovana" Borislava Pekića.
"Šest knjiga, dovoljno za odrastanje za prvo vrijeme", kazao je Gatalica.
Književnica, koju pođjednako cijene kriitčari a rado je čita najšira publika LJubica Arsić, dobitnica "Ženskog pera" i nagrade "Ivo Andrić" za najbolju priču, opredijelila se da preporuči jednu knjigu "Majstor i Margareta" Mihaila Bulgakova.
"U ovom romanu mlad čovjek će moći da pročita šta se dešava kad đavo, jedan vrlo ozbiljan gospodin, sa svojom trupom posjeti Moskvu i njegim žiteljima željnim svega i svačega krene da ispunjava želje", rekla je ona i dodala da je "ovo jedan od najznačajnijih romana svjetske književnosti jer istovremeno na ozbiljan i duhovit način govori o čovjekovoj prirodi, njegovim moćima i slabostima, o vremenu u kojem živimo".
Druga omiljena dama srpske kritIke i čitalaca Mirjana Djurđević, odmah se ogradila da nije pristalica obavezne lektire čak ni u formi bezazlene preporuke "obavezno pročitajte..." jer smatra da "svako dijete-čitalac treba da pređe svoj autentičan put u odraslog čitaoca na kome nijedan naslov, ma koliko se radilo o nespornom remek djelu, nije 'nezaobilazan'".
Ona je na sebi svojstven način ispričala lično iskustvo da se sa svojom generacijom u Matematičkoj gimnaziji sredinom 1970ih, izborila za takav slobodan izbor.
"Na časovima lektire svako je pisao i govorio o knjizi koju je pročitao prethodne nedjelje i dešavalo da se na istom času priča o 'Majstoru i Margariti' i opskurnom samizdatu 'Nevini muškarac' koji je autor prodavao po beogradskim kafanama".
U oštroj diskusiji 17-godišnjaka, u kojoj je uloga odraslih, odnosno profesorke, bila jedino da je dopusti, 'pobijedio' je Bulgakov osvojivši zauvjek desetak novih čitalaca, malo li je koristi od 'Nevinog muskarca'?, podsjetila se Djurđevićeva.
"Uostalom, te 'najvažnije knjige' iz mladosti i nisu bezuslovno trajno dobro, da bi se mogle dijeliti okolo kao recepti za odrastanje", rekla je ona. "Za mene je, sjećam se, u jednom periodu jako važna bila knjižica Anrija Mišoa 'Moji posjedi'. Od nje u ovom času ne pamtim ništa sem naslova. U isto vrijeme sam obožavala Vinaverovu 'Pantologiju', citirala je, dopisivala. I dan danas znam bar pola 'Pantologije' napamet. A obe te knjige su podjednako današnja ja, uz bezbrojne druge, naravno. Uticaj koji bi ista 'ubitačna kombinacija' imala na neko drugo dijete je potpuno nepredvidljiv, moguće i ništavan. Zato je jedino što mogu da preporučim - djeco, čitajte!"
Narodna poslanica Gorica Mojović, dugogodišnji kulturni poslenik Beograda, smatra da su za odrastanje potrebni domaći ali i savremeni klasici - od Andrića i Selimovića preko Tomasa Mana, Doris Lesing, Branislava Nušića, ali i Harukija Murakamija, Hilari Mantel, Pola Ostera i Dejvida Mičela i njegovog "Atlasa oblaka".
(Izvor:MONDO)
