Nakon što je ponovo u žiži interesovanja austrijske javnosti, zbog objavljivanja spiska sa 2.000 telefonskih i faks priključaka koje je BND prisluškivao u Austriji, uslijedile su tenzije na relaciji Beča i Berlina.

Austrijska vlada bila je 2013., kada je otkriveno da je BND špijunirao u toj zemlji, suočena sa ovom aferom i tada je ministarka unutrašnjih poslova Johana Mikl Lajtner podnijela krivičnu prijavu protiv nepoznatih lica, ali istraga nije donijela nikakve rezultate, već je obustavljena.

Nakon što je sada objavljen spisak 2.000 špijuniranih međunarodnih organizacija, ambasada, medija, kao i austrijskih kompanija, ali i ministarstava, austrijski kancelar Sebastijan Kurc je od svoje njemačke koleginice Angele Merkel zatražio puno rasvjetljavanje afere.

Predsjednik Austrije Aleksander van der Belen i Kurc ističu da ne mogu da prihvate špijuniranje od strane prijateljske zemlje.

"Među prijateljima se to ne radi", naglasio je Van der Belen.

I ministar unutrašnjih poslova Herbert Kikl vodio je razgovore, s tim u vezi, sa nadležnom njemačkom ministarkom za posebne zadatke Helge Braun.

On je od nje tražio da odgovori na pitanje kada je špijuniranje prekinuto i šta se dogodilo sa prikupljenim podacima.

Naime, austrijska vlada polazi od toga da je špijuniranje trajalo čak do 2016., a ne do 2006. kao što se prvobitno pretpostavljalo, javlja agencija Tanjug.