Nakon što su poslušali savjete i brojne pozive iz Ministarstva poljoprivrede i lokalnih sekreterijata mnogobrojni Bjelopoljci zasadili su svoje malinjake. Izdvojili su značajna sredstva za sadnice i ostale radove, uložili su svoj trud i sredstva za naknade beračima. I sada su u problemu, malinu koja je rodila, nemaju kome da prodaju. Sada ih prosipaju po ulicama Bijelog Polja a svojevrstan crveni tepih od malina ostavili su i ispred zgrade Opštine Bijelo Polje.

Prosute maline ispred zgrade Opštine, foto:Kodex.me

Fotografije prosutih malina u centru grada i na Kisjelim vodama nažalost nam pokazuju da se trud i znoj onih koji hoće da rade za sada ne isplati.

Radovan Delić  je oko 60tak kilograma malina bacio juče pored kontejnera na Kisjelim vodama. Kaže da je već 20tak sadnica pokosio i da će to uraditi i sa ostatkom. Ogorčen jer dva dana nije uspio da proda svoje maline a iste bez skladištenja u hladnjačama postaju neupotrebljive.

Delić za svoj trud dobio poniženje, foto: Kodex

“Neću da me niko ponižava. Posjekao sam dva reda sadnica, planiram sve da ih posiječem”, kaže za Kodex Radovan koji je zasadio malinu na parceli od  10 ari.

Radovan kojeg smo jutros posjetili na imanju na Kisjelim vodama nam priča da je u protekla dva dana u više navrata nosio na otkup gajbe sa malinama koje su mu vraćene. Onda je odlučio da ih baci. Kaže da ih neće više ni brati, jer ne želi da ga iko ponižava i maltretira nakon truda koji je uložio u taj malinjak i novčanih sredstava koje je uložio za kupovinu sadnica. Podršku i pomoć kaže ne očekuje.

“Nikakvu pomoć ne očekujem. Na kraju, niko me nije tjerao da ih sadim”, naglašava vidno razočarani Radovan Delić.

Njegov rođak i komšija, Andrija Delić, zasadio je malinjak na površini od hektar i 20 ari. Andrija, diplomirani pravnik koji živi i radi u Beogradu sezonu malina provodi u Bijelom Polju na očevom imanju. I sam potvrđuje da se prethodnih dana desio zastoj u otkupu. Objašnjava da se nakon prazničnih i kišnih dana povećala količina ubranih malina a da su kapaciteti hladnjača koje ih otkupljuju nedovoljni.

“Kapacitet hladnjače kojoj mi prodajemo maline je 10 tona dnevno. Rade Raičević koji vrši otkup je juče zatrpan sa 17 tona, od čega je mislim propalo oko 5 tona. Nije imao kapaciteta od istovremeno zamrzava toliku količinu, rashlađuje i skladišti. Ja ne mogu od njega da tražim da radi na svoju štetu, bio je prebukiran i zatrpan”, navodi Delić.

Ubrane maline čekaju u podrumima, foto:Kodex.me

Očekuje podršku resornog ministarstva i lokalne uprave oko plasmana ovogodišnjeg roda. Juče su i kontaktirali Ministarstvo poljoprirede i lokalne sekretarijate koji su za danas obećali pomoć.

“Određen broj ljudi nema kome da proda malinu a ona bez kontrolisanih uslova ne može da se sačuva”, kaže Delić ističući da nije jasno kako Ministarstvo poljoprivrede i lokalna uprava koji su pokrenuli akcije sadnje malina sada nemaju rješenje.

“Bilo je sadite malinu, to je vaše radno mjesto, čak su i poklanjali sadnice. Eto, zasadili smo, rodila je, šta ćemo sad sa njom? Sada kada smo došli do kranjeg cilja i rezultat od toga nema ništa”, navodi Delić.

Delić svoje maline sam razvozi po crnogorskim pijacama i marketima, Foto:Kodex

Bitno je ističe spasiti ovu sezonu, budući da su malinari ogorčeni i velik broj njih planira da prekine uzgajanje ovog voća.

“Većina njih kaže da će uništiti svoje zasade. Potrebna je pomoć oko plasmana kako bi se sačuvao ovaj rod ali i energija i volja malinara za dalji rad”, ističe on.

Rješenje problema za naredne sezone vidi u udruživanju.

“Već smo  oformili odbor klastera u Bijelom Polju. To je udruženje u kojem će djelovati i malinari i hladnjače i lanci marketa koji će prodavati robu. Želimo da napravimo krug proizvodnje malina i plasmana. Samo tako udruženi možemo normalno funkcionisati uspješno, zadovoljiti zahtjeve tržišta za količinom maline ali i obezbijediti plasman našeg proizvoda a za račun svih”, objašnjava za portal Kodex Andrija Delić.

Proizvodnja u zemlji generalno ne može da zadovolji ni naše tržište. Problem je organizacija koja mora biti bolja.

“Neki su se i zadužili zbog uzgajanja malina. Ukoliko se već organizovala akcija razvoja malinarstva u Bijelom Polju apsurdno je što smo došli u situaciju da ih čupamo i kosimo”, kaže za Kodex Andrija Delić upozoravajući da je velika većina proizvođača ovog voća riješena da istu obustavi.

Prema nezvaničnim podacima u bjelopoljskoj opštini oko 500 malinara uzgaja ovo voće. Otkup vrše dvije hladnjače. Otkupna cijena je prije dva dana porasla na 1 euro sa 0.75 eura koliko je iznosila za Prvu klasu, dok je cijena Druge klase iznosila 60 centi.

U Crnoj Gori je u prošloj godini, prema nezvaničnim podacima, proizvedeno je manje par stotina tona malina. Izvezeno je oko 200 tona. Ta količina je pak nedovoljna za bilo kakve ozbiljnije ugovore o izvozu na tržište Evropske Unije. I postojeći izvoz se radi sa Srbijom koja je lider u regionu u proizvodnji i koja diktira cijene. 

Radnici Komunalnog preduzeće čiste maline prosute ispred Opštine Bijelo Polje, foto:Kodex

Upitno je da li i ono što prozvedu crnogorski proizvođači može da zadovolji naše tržite tokom godine . Apsurdno je, kako sami kažu, da maline bacaju po ulici umjesti da za svoj proizvod dobiju novac.

Nebriga je, da zaključimo, uzrok. Ne nerad proizvođača.