U PRIČAMA Emira Kusturice zmije piju mlijeko, šarani slušaju porodične jade, suze se u bunaru pretvaraju u leptire, babice izlaze iz sprovodnih povorki da porode novi život... Dječaci su očiju plavih kao nebeska tuga. Život postaje čudo, a čuda čine život u knjizi "Sto jada" koja će se u izdanju "Novosti" već u srijedu pojaviti na svim kioscima.
Poslije velikog uspeha memoarske knjige "Smrt je neprovjerena glasina", koja je prodata u više od 115.000 primjeraka, proslavljeni filmski reditelj se kao pisac u novom djelu oprobao u šest pripovjesti. Za moto knjige izabrao je Andrićevu misao: "Tako oduvijek čovjek u čudu i nesnalaženju stoji pred čovjekom u sebi i pred ljudima oko sebe". A o tome koliko je za njega pisanje način da pronađe ljudsko u sebi i u ljudima sa kojima živi, za "Novosti" kaže:
- Pisanje je za mene dopunska životna nastava! Sve što je bilo i desilo se odjednom oživi dok pišem. Elektromagnetni talasi, ili šta je to već u mozgu, stvaraju slike koje su se desile i prinose ih pred mene na tacni. Kada već pišem, u želji da to što mi je serviralo sjećanje sklopim i da dejstvuje snažnije, izbjegavam stvarne događaje, od onog trenutka kada mi se pričine bolje slike i događaji koji nadvisuju ono što je stvarno bilo. Obično nagnut nad kompjuterom, na deset hiljada metara visine, između dva koncerta, pišem srećan što nigdje ne mogu da odem i što, opet, vrijeme putovanja nije protraćeno. Pisanje je za mene još jedan oblik osvajanja slobode, srećan trenutak stvaralaštva koje ne mogu da postignem na filmu. Tamo neprestano rade dvojica u meni, jedan je general, vodi vojsku, a drugi stidljivi pjesnik koji noću ne spava.
(Izvor:Večernje novosti)