"Skoro 50.000 nezaposlenih lica koja se nalaze na Birou rada, kao i 3.000 mladih koji su angažovani kroz Program stručnog osposobljavanja, a koji im se ne upisuje u radni staž, pokazatelj su neodgovorne državne politike u ovoj sferi. Naspram toga skoro 10.000 osoba iz drugih država je dobilo odobrenje za rad u Crnoj Gori, a turistička sezona još uvijek nije u punom jeku", kaže Đurović.

Ističe da su nebrojeni slučajevi gdje poslodavci stavljaju u neravnopravan položaj domaću i inostranu radnu snagu, obezbjeđujući smještaj i dodatnu ishranu nerezidentima, dok domicilna radna snaga nema prava na isto.

"Problem sive ekonomije je evidentan i tu najveću odgovornost snose upravo državni organi. 

Sa jedne strane neselektivna primjena zakonodavstva i sprovođenje jačeg inspekcijskog nadzora, ali sa druge i jasno definisanje strateških državnih prioriteta i njihovo sprovođenje ozbiljnom dugoročnom politikom su neophodnost. Već više od deceniju se pokušava ad hoc rješenjima intervenisati u povezivanju obrazovnog sistema sa potrebama privrede i kao takvo se pokazalo neuspješno", kaže Đurović.

Obrazovne institucije se kako dodaje umnožavaju kvantitativno, ali produkcija stručne radne snage je nezadovoljavajuća u kvalitativnom smislu.

"Nikada nije bilo lakše doći do diplome visokoškolskih ustanova, a nikada nismo imali manje ljudi sa znanjem i vještinama koji zaista mogu doprinijeti unapređenju društva.Odgovorna državna politika u oblasti zapošljavanja bi odredila mjere stimulacije i u prekvalifikaciji radne snage, ali i u stimulaciji i nezaposlenih lica, ali i poslodavaca u cilju zapošljavanja domaće radne snage", istakla je ona.

Potpredsjednica SNP-a kaže da se već duže vrijeme vodi javna debata oko povećanja minimalne cijene rada, ali i određivanja minimalnog neoporezivog iznosa, što se u regionu pokazalo kao jedna od najboljih podsticajnih mjera.

"Današnja opterećenja neto plata radnika, a na teret poslodavca idu i do 66% što je najveća stopa u regionu. 

Ovako postavljeni odnosi i tvrd stav Vlade koja se brani kriznim mjerama, nisu ništa drugo do promocija sivog tržišta rada i destimulacija privrednika, kao i radne snage. Ne zaboravimo da još uvijek imamo „krizni porez“ a po cijenama gorivo nam je zaista postalo „luksuz“. Pored već poznate loše politike u oblasti zapošljavanja, odnos prema domaćoj radnoj snazi je još gori. 

Kada ćemo kao država početi da se odgovono ponašamo prema svim našim građanima jednako i kada ćemo zaista prioritet staviti na naše građane?", pitala je Đurović.

Ističe da nije mentalitet Crnogoraca problem, već nedovoljna briga institucija za svoje državljane.

"Nema sramote u poštenom radu, ali ima sramote u odnosu države prema sopstvenoj radnoj snazi", zaključila je Đurović.