Grupa od 20 do 30 konjanika obučenih u tradicionalnu nošnju krenula je sa sarajevskog parka At Mejdan ka Ajvatovici, najvećem muslimanskom dovištu u Evropi.

Ispraćaju konjanika na At Mejdanu prisustvovao je i načelnik Opštine Stari Grad Ibrahim Hadžibajrić, koji je i tradicionalno predao bajrak opštine. Kazao je kako zbog lošeg vremena manja grupa učestvuje u ispraćaju s At Mejdana i da će ih na kraju biti oko 50.

 Izjavio je kako se već devet godina organizira ispraćaj konjanika s At Mejdana i smatra da su Ajvatovica i ispraćaj konjanika značajni za turističku ponudu grada, ali i zemlje.

Dodao je kako su među konjanicima koji danas kreću s At Mejdana i gosti iz Maroka i Francuske i ratni komandant Armije Bosne i Hercegovine (BiH) u Srebrenici Naser Orić.

Podsjetio je kako je i sam nekoliko godina jahao prema Ajvatovici, ali da je zbog obaveza morao propustiti posljednjih nekoliko ispraćaja. Ipak, nada se da će opet učestvovati.

Foto:Anadolija 

Jedan od konjanika koji su danas krenuli s At Mejdana je i Esad Pinjo, porijeklom iz Rogatice. 

”Na Ajvatovicu idem od rata. Poslije rata kad je prva Ajvatovica krenula mi idemo. Jašemo četiri dana”, rekao je Pinjo. 

Njegov konj je star tri godine i već su uhodani tim. Vjeruje da će njegov konj bez problema izdržati potrebnu dionicu.

Dovu pred polazak konjanika proučio je reisu-l-ulema Islamske zajednice u BiH Husein ef. Kavazović.

Konjanici su jašući posebno ukrašene konje prodefilirali sarajevskom Baščaršijom pa kroz ulice Ferhadiju i Maršala Tita. Izazvali su pažnju građana koji su s oduševljenjem posmatrali prolazak konjanika sarajevskim ulicama.

Foto:Anadolija 

Konjička kolona će svoj put nastaviti do Zemaljskog muzeja BiH gdje će konji biti utovareni u odgovarajuća vozila, a zatim biti transportovani do Fojnice. Od Fojnice, preko Vranice i sve do Bugojna, odnosno Prusca konjanici će doći do odredišta.

Konjanici će tradicionalno krenuti i ispred Handanagine džamije u Pruscu prema Ajvaz-dedinoj stijeni. Nakon toga biće prozvani i barjaktari. Nakon prolaska kroz stijenu i učenja dove, na platou Ajvatovice biće održan svečani program manifestacije. Centralna svečanost ovogodišnjih “Dana Ajvatovice“, pohod vjernika Ajvaz-dedinoj stijeni i vjerski program na Platou Ajvatovice je u nedjelju, 1. jula. 

Foto:Anadolija 

Ajvatovica je najveće dovište muslimana u Evropi i jedno od najstarijih u BiH. Duboko je ukorijenjena u identitet Bošnjaka. Smještena je u podnožju planine Šuljage i udaljena sedam kilometara od starog grada Prusca. Ajvatovica je specifičnost bosanskih muslimana, jer ima autohtoni karakter. 

Ne zna se pouzdano kada je prvi pohod Ajvatovici održan, ali se zna da je Ajvatovica dobila ime po Ajvaz-dedi, islamskom učenjaku i dervišu koji je u 15. vijeku u Bosnu došao sa prostora današnje Turske. Nakon 1947. godine održavanje Ajvatovice bilo je zabranjeno, a tradicija je obnovljena 1990. godine. 

Ajvaz Dedo, derviš i islamski učenjak koji se u 15. vijeku nastanio na prostoru današnjeg Prusca, nakon dugotrajne suše u ovom mjestu, 40 dana i 40 noći učio je dovu moleći za vodu na stjenovitom predjelu iznad kasabe. Prema predanjima o Ajvaz-dedi, četrdesetu noć od dolaska na dovište, stijena se razdvojila, a iz nje je potekla voda, koju i danas posjetioci Ajvaz Dedine stijene imaju priliku okusiti. Ajvaz-dedino dovište danas je mjesto susreta desetina hiljada muslimana iz BiH, regiona, Evrope i Azije. 

Izvor:Anadolija