Prema monitoringu ove NVO, otvorenost izvršnih vlasti u regionu nije zadovoljavajuća, a institucije su u odnosu na prošlogodišnje istraživanje ostvarile slabiji rezultat. Otvorenost i dalje nije politika država regiona, a jedino je Vlada Makedonije za godinu dana ostvarila napredak u ovoj oblasti

"No, i Crna Gora se uklapa u negativni regionalni trend, pa institucije izvršne vlasti ukupno gledano stagniraju kad je otvorenost u pitanju, a u nekim slučajevima bilježe se i koraci nazad", saopšteno je.

Da bi utvrdili u kojoj mjeri građani Zapadnog Balkana dobijaju pravovremene i razumljive informacije od svojih institucija, CDT je sa partnerima iz mreže organizacija Action SEE, prošle godine razvio Regionalni indeks otvorenosti.

"U okviru tog Indeksa, već dvije godine kroz oko 80 kriterijuma po instituciji mjerimo i analiziramo otvorenost 275 institucija izvršne vlasti u Crnoj Gori i regionu i prikupljamo preko 15000 podataka o tim institucijama", navodi se u saopštenju.

Istraživanje je sprovedeno u periodu od januara do marta 2018. godine, a na osnovu rezultata je urađen set preporuka i smjernica za poboljšanje otvorenosti institucija.

Ovogodišnje istraživanje obuhvatilo je i zagovaralo viši stepen otvorenosti institucija u odnosu na prošlu godinu, dodajući nove indikatore kojima se ta otvorenost mjeri.

"Vjerujemo da je takav, pooštreni pristup dijelom uticao na slabiji rezultat institucija izvršne vlasti. Ipak, rezultati i analizirani podaci pokazuju da institucije vlasti nijesu generalno radile na ukupnom razvoju otvorenosti, pa novi indikatori nemaju prevagu u slabijem rezultatu.

Većina zaključaka iz 2017. godine ostaju nepromijenjeni – otvorenost još uvijek nije utemeljena kroz jasna, konzistentna i strateška dokumenta", navedeno je u monitoringu CDT-a.

Nema napretka ni u otvorenosti Vlade Crne Gore

Iz CDT-a su kazali da Vlada Crne Gore ove godine ispunjava 69 odsto pokazatelja otvorenosti.

"To je slabiji rezultat u odnosu na prošlogodišnje mjerenje, i to iz sljedećih razloga:

Prvo, u ovogodišnji indeks smo uveli nove i zahtjevnije indikatore, na osnovu dobrih praksi i preporuka koje smo nakon prethodnog mjerenja uputili institucijama. Rezultati pokazuju da Vlada Crne Gore ne napreduje i ne razvija prakse i politike otvorenosti.

Drugo, ove godine nijesmo dobili odgovore na upitnik koji smo uputili Generalnom sekretarijatu Vlade, što je rezultiralo time da su pojedini indikatori negativno ocijenjeni.

Konačno, u jednom dijelu pokazatelja su zabilježeni su jasni negativni trendovi i smanjenje otvorenosti", kaže se u monitoringu.

CDT je Vladi Crne Gore predlagao da usvoji strateški dokument i da otvorenost tako postane politika države, naročito zbog činjenice da otvorenost značajno opada kako se krećemo ka organima uprave na nižem hijerarhijskom nivou.

"Tada nam je u više prilika saopšteno da će otvorenost biti posebno tretirana Komunikacionom strategijom Vlade Crne Gore za period 2017-2020, čije je usvajanje bilo predviđeno u četvrtom kvartalu 2017. godine. Međutim, strategija, bez objašnjenja, nije usvojena u 2017. godini, niti je njeno usvajanje planirano u Programu rada Vlade Crne Gore za 2018. godinu. Nevladin sektor do sada nije uključen u aktivnosti pripreme ovog dokumenta", navode iz CDT-a.

Dodaju da Vlada Crne Gore u velikoj mjeri zadovoljava indikatore u oblasti administrativne transparentnosti, budući da objavljuje većinu potrebnih informacija o javnim funkcionerima i državnim službenicima, uključujući i detaljne informacije o primanjima javnih funkcionera zaposlenih u Vladi, dok je transparentnost sjednica Vlade Crne Gore i dalje oblast u kojoj su moguća i potrebna dodatna unapređenja.

"Vlada objavljuje cenzurisane dnevne redove sjednica, iz kojih se ne može vidjeti veliki broj tačaka o kojima se raspravljalo. Tako je javnost uskraćena ne samo za informacije o sadržaju zaštićenih akata, već i o samoj činjenici da se o njima raspravljalo", navode iz CDT-a.

Dodaju da Vlada Crne Gore nije unaprijedila ni budžetsku transparentnost.

Otvorenost ministarstava u Crnoj Gori

Ministarstva u Crnoj Gori prosječno zadovoljavaju 60 odsto kriterijuma otvorenosti.

"Ovaj rezultat je najbolji u regionu, što ukazuje na nezadovoljavajući nivo otvorenosti ministarstava u okruženju i činjenicu da ministarstva nijesu osvećena dostizanju najviših standarda otvorenosti.

Najbolje rangirano je Ministarstvo održivog razvoja i turizma koje ispunjava 76 odsto pokazatelja otvorenosti, dok je najslabije Ministarstvo saobraćaja i pomorstva sa samo 34 odsto.

Ovako velike razlike ukazuju na neujednačen pristup politikama otvorenosti, ali i na potrebu strateškog planiranja i razvija otvorenosti na nivou svih ministarstava", ističu iz CDT-a.

Na osnovu urađenog istraživanja, CDT smatra da bi trebalo unaprijediti internet stranice ministarstava, ažurno objavljivati organizacione informacije i finansijske podatke o radu ministarstava, omogućiti građanima neometan pristup informacijama od javnog značaja i unaprijediti komunikaciju i interakciju sa građanima.

Otvorenost organa uprave u Crnoj Gori

Organi uprave u prosjeku zadovoljavaju 36% indikatora otvorenosti.

"Veliki broj organa uprave ne samo da nije posvećeno ni zakonskom minimumu objavljivanja informacija, a kamoli dostizanju najviših standarda otvorenosti.

Takva praksa je neprihvatljiva i mora se hitno mijenjati", poručuju iz CDT-a.

Najbolje rangirani su Poreska uprava (72.5%), Sekretarijat za zakonodavstvo (55%) i Zavod za statistiku Crne Gore (51%).

Najslabije rangirana je Uprava za ugljovodonike (14%), Zavod za izvršenje krivičnih sankcija (15%) i Direkcija za razvoj malih i srednjih preduzeća (16%).

"Imajući u vidu zabrinjavajuće loš rezultat u ovoj oblasti, smatramo da organi uprave hitno moraju početi sa redovnim ažuriranjem internet stranice i objavljivanjem informacije o radu organa, u skladu sa Zakonom o slobodnom pristupu informacijama", kazali su iz CDT-a.