Ističe da se u regionu ruski uticaj jako širi u razne pore društva i da nas posljedice tek čekaju.

Jovanović je smatra da nije normalno da Crna Gora potražuje ljude koji su na Interpolovoj potjernici i za koje se zna da slobodno žive u Beogradu, a Srbija ništa ne radi po tom pitanju, pravdajući se pravnom procedurom.

“Naravno da nije normalno i naravno da ima mnogo primjera koji ukazuju na loše korake u regionalnoj saradnji. Ovdje je neophodno jedno osvježenje i nadam se da će Srbija to prepoznati. Moramo da imamo strategiju za to liderstvo, da znamo šta i kako hoćemo, da se bavimo cijelim regionom na drugačiji način. Regionalna saradnja ne smije biti samo evropski uslov, već i olakšavanje svakodnevnih problema građana cijele regije. Crna Gora i Srbija su tu dobar primjer rješavanja otvorenih pitanja. Vjerujem da je tako i svako odstupanje od toga nije dobro za obje strane”, ocijenio je on.

Jovanović se tokom intervjua osvrnuo i na priznavanje nezavisnosti Kosova, pa je naveo da je u Srbiji teško pristati na realnost.

“Pokušaji balansiranja i koketiranja sa politikom koja nas je dovela u ovu fazu, koju nazivamo realnošću na Kosovu, iz dana u dan u sve većem su ćorsokaku. Nije to problem vlasti, to je problem ovog društva koji ne smije biti podijeljen između opozicije i vlasti. Vlast, naravno, ima najveću odgovornost, ali bi trebalo da ima i moć da se nosi sa tim pitanjima. Naša opozicija ima oko Kosova nacionalističke i, rekao bih, „stare“ stavove. Nema novog pristupa, već se sa guslanja prešlo na muziku iz liftova. Na lijep način vam govorimo iste one stvari koje su naša dva društva odvele u ovaj ćorsokak. Cio svijet ima stav o Kosovu koji je drugačiji od našeg. Čak su i Rusi, za koje se hvatamo, podržali mnoge akcije međunarodne zajednice koje su dovele do formiranja kosovske države”, kazao je Jovanović.

Ističe da dijalog sa albanskom stranom ne smije da prestane, te da je razgovor uvijek moguć.

“Međutim, mi moramo da vidimo kako i o čemu ćemo razgovarati sa Albancima. Razgovor je uvijek moguć. Ne vidim šta je tako posebno u odlasku u Prištinu, sem svih administrativnih i drugih mjera koje baš i ne moraju da postoje. Dakle, dijalog ne smije da prestane i važno je da se naša dva društva razumiju. Bez obzira na trenutne posljedice. Taj pristup se dugoročno pokazao kao dobar. On je važan i za sigurnu, za mirnu i za ekonomski prosperitetnu regiju”, dodao je on.