Ističu da je tokom rada Savjetovališta Entera-Podgorica, koje radi u sklopu ADP Zida na polju prevencije zavisnosti od kockanja u srednjim školama evidentiranoda mladi ljudi, a naročito srednjoškolci većinu slobodnog vremena provode u kafićima, igrajući igre na sreću na terminalima.
"Ovakav obrazac ponašanja udaljava ih od vršnjaka koji ne igraju igre na sreću i stavlja u poziciju rizika od nastanka i razvoja problema sa kockanjem", upozoravaju iz ove organizacije.
Podsjećaju da prema međunarodnoj klasifikaciji bolesti ICD 10, patološko kockanje spada u poremećaj kontrole impulsa i nagona i da je potrebno preduzeti sve neophodne preventivne mjere kako bi se maloljetnici zaštitili.
"Ukoliko kockanje preraste u patologiju, može ostaviti teške posledice na fizičko i mentalno zdravlje pojedinca, izazvati probleme u porodici, školovanju, komunikaciji sa drugim ljidima a nerijetko i probleme sa zakonom. Kada je riječ o psihičkim posledicama, može doći do poremećaja psihičkih funkcija, koji se manifestuju slabijom koncentracijom, lošijim pamćenjem, otežanim mišljenjem,čestim i neadekvatnim promjenama raspoloženja, anksioznošću, kao i smanjenjem motivacije i interesovanja", pojašnjavaju iz ADP ZID.
S'obzirom na to da je riječ o kompleksnoj pojavi, u prevenciju patološkog kockanja trebalo bi, smatraju u ovoj organizaciji, uključiti sve aktere društva, institucije i organizacije i djelovati sistemski.
Komentari