„Indeks mišljenja javnosti porastao je za 7%, sa 35% u BB za 2015. na 42% u BB za 2018. godinu, dok su privrednici iz regiona pozitivno ocijenili kako postojeće stanje tako i perspektivu, sa procjenama postojećeg stanja i predviđanjima za budućnost koja su izuzetno pozitivna, na ljestvici od 1 do 100 ocjena je 62, u odnosu na 47 u Balkanskom barometru za 2015. Ovo je ohrabrujući trend koji uliva optimizam za predstojeće godine,“ rekao je generalni sekretar Savjeta za regionalnu saradnju Goran Svilanović.   

„Iako se nezaposlenost i dalje smatra najvažnijim problemom sa kojim se region suočava, interesantno je da građani regiona sve više vide odliv mozgova, odnosno emigraciju kao glavni izazov, s obzirom da je to potvrdilo njih 12%, što predstavlja 5% više u odnosu na BB 2015. Međutim, nadamo se da ćemo vidjeti promjenu ovih brojki na bolje i to već naredne godine, jer se u izvještaju o sprovođenju Višegodišnjeg akcionog plana za regionalni ekonomski prostor (MAP REA) u šest ekonomija Zapadnog Balkana bilježe značajna poboljšanja u sve četiri oblasti, odnosno u oblasti trgovine, investicija, mobilnosti i digitalne integracije, što vodi ka otvaranju novih radnih mjesta i većoj ekonomskoj stabilnosti u regionu“, rekao je Svilanović.  

Kako se navodi, balkanski barometar 2018. takođe pokazuje nizak stepen povjerenja u političke institucije, uz još uvijek očiglednu i široko rasprostranjenu apatiju građana, s obzirom da je većina ispitanika izrazila nevoljnost da se uključi u proces donošenja vladinih odluka, 46% čak ni ne raspravlja o odlukama vlasti, 32% o njima razgovara privatno, ali ne na javnim mjestima, njih samo 9% protestuje, 6% odluke vlasti komentariše na društvenim mrežama, a 4% učestvuje u javnim raspravama.

Ovo je glavna prijetnja za budući demokratski razvoj regiona. S druge strane, određeni napredak je ostvaren u pogledu rezultata rada vlasti u brojnim pokazateljima, što treba da posluži kao prethodnica ozbiljnijih napora na reformisanju načina na koji vlasti rade.    

Foto: RCC

Što se tiče mišljenja građana država regiona o perspektivama pristupanja Evropskoj uniji, rezultati su različiti.

U poređenju sa 27% u Balkanskom barometru za 2015. godinu, danas samo 12% ispitanika predviđa da će njihova država ući u EU još 2020. U isto vrijeme, međutim, značajno je povećanje broja ispitanika koji očekuju pristupanje do 2030. godine, sa 14% u BB za 2017. na sadašnjih 20%. 26% ispitanika smatra da se to nikada neće desiti, što predstavlja mali napredak u odnosu na prošlu godinu kada je istog mišljenja bilo 28% ispitanika.  

Direktorica za Zapadni Balkan pri Generalnom direktoratu Evropske komisije (EK) za susjedstvo i pregovore o proširenju Henoveva Ruiz Kalavera izrazila je zadovoljstvo što može reći da region polako ponovo zadobija povjerenje u proces integracije u EU i da su prateće reforme i promjene, iako u početku teške, osmišljene tako da svi građani od njih imaju koristi.  

„Nema prečica u pripremama regiona za ulazak u Evropsku uniju, a Unija je tu da pruži podršku i pomogne našim partnerima sa Zapadnog Balkana da se pripreme za taj trenutak. Isto tako će i naše zemlje članice da se pripreme i požele vam dobrodošlicu u EU. Savjet za regionalnu saradnju je dio ovog procesa podrške i njihova pomoć u omogućavanju saradnje na brojnim frontovima bila je i nastavlja biti izuzetno važna. Evropska unija je zasnovana na regionalnoj saradnji i dobrosusjedskim odnosima i to je ono što želimo da vidimo u našim partnerskim ekonomijama sa Zapadnog Balkana, jer je to od izuzetne važnosti za integraciju“, kazala je Kalavera.  

Privrednici iz regiona su nešto optimističniji od stanovništva.

 40% direktora preduzeća su izvjestili o unaprijeđenju svoje poslovne situacije tokom prethodne godine. 33% privrednika očekuje da će povećati brojzaposlenih, a samo 8% smatra da će tokom naredne godine trebati smanjiti taj broj, dok 55% ne očekuje nikakve promjene! 45% direktora preduzeća i dalje smatra da je njihova ekonomija dobro mjesto za ulaganje. 

Balkanski barometar (BB) je godišnje istraživanje mišljenja koje je naručio Savjet za regionalnu saradnju a četvrtim izdanjem je obuhvaćeno 6000 građana i 1200 preduzeća.