U petak je svijet obišla vijest o napadu morskog psa na češkog državljanina koji je s porodicom ljetovao u egipatskom resortu na Crvenom moru. Njegovo tijelo je pronađeno na plaži Marsa Alam, a lokalni stanovnici upozoravaju kako nije pametno plivati duboko jer je mogućnost od napada velika. 

Morski pas je nedavno doplivao u plićak poznatog ljetovališta na Majorci. Nimalo ugodan prizor rastjerao je turiste iz mora i s plaže, a spasioci su ga morali transportovati dalje od obale.

Poznati su i prizori iz Masačusetsa gdje se psi redovno viđaju. Neke od njih napadaju ljude, a neke uopšte ne reaguju na njih. 

I na poznatog biologa se morski pas zaletio iz dubine. Ovakvi napadi su prava rijetkost, ali ovaj video pokazuje da su ipak mogući, poručili su ovom prilikom iz Instituta za koji ovaj biolog radi.

Nakon svega, posebno nakon upozorenja naučnika o uticaju porasta temperatura mora na život u njemu, nije moguće ne zapitati se šta se to događa s morskim psima.

U Jadranu su sve brojnije invazivne vrste

Prema nekim podacima, temperatura Jadranskog mora u posljednjih desetak godina se prosječno povećala za 1,2 stepena, kaže Alen Soldo, stručnjak iz Odjeljenja za studije mora Univerziteta u Splitu.

Zbog zagrijavanja su u Jadranu sve brojnije invazivne vrste, inače neuobičajene za ovaj dio. Tako su u zadnjih nekoliko godina u Jadran stigli oštrozubi gušter, afrički kostorog, napuhača i slične vrste. Povećanje temperature mora, kaže Soldo, kao i povećanje njegova saliniteta utiču na obogaćivanje Jadrana novim vrstama. Iz Crvenog mora odlaze u Mediteran, a onda ka ovom dijelu.

Podaci pokazuju da nedjeljno jedna nova vrsta iz Crvenog mora dođe u Mediteran. Pritom nije riječ samo o ribama, nego i o koralima te glavonošcima. Rast temperature mora, objašnjava Soldo, utiče i na promjenu životnih navika morskih pasa. Inače, broj morskih pasa svugdje u svijetu opada, pa danas ima oko 500 vrsta, od čega u Jadranskom moru živi 28 vrsta. 

"Morski psi spadaju u predatore, vrstu koju karakteriše dug život, kasno polno sazrijevanje i mali broj mladih. S obzirom na to, nijesu u stanju oduprijeti se preintenzivnom ulovu. Čovjek im je glavni neprijatelj", kaže Soldo.

Dodaje kako zagrijavanje temperature mora posredno utiče na njih.

"Dolazi do poremećaja u migracijama morskih pasa. Na područja gdje je nekad bila određena temperatura morski psi sad više neće dolaziti jer temperatura raste. Zbog temperaturnih razlika u okolini dolazi do poremećaja u migracijama morskih pasa. Traže temperature koje im odgovaraju" objašnjava on.

U toplijem moru morski psi moraju da obilaze određena područja u potrazi za hranom. Prije su znali gdje postoji određeni ulov, a sad moraju da istražuju gdje je hrana pa prate nova jata na drugim mjestima.

"Zagrijavanje mora definitivno stvara poremećaj u životu morskih pasa" tvrdi Soldo.

Oblokrilac, morski pas odgovoran za nekoliko napada u Crvenome moru, zadnjih je godina, pretpostavlja se, došao i u Mediteran. Ipak, zasad još nije vidljiv blizu Jadrana, za razliku od velikog bijelog psa, takozvanog vrhunskog predatora među svojom vrstom.

On podnosi različite temperaturne raspone. U Jadranu je vezana isključivo za jata tuna. Kako se jata budu kretala, tako će i bijela psina, objašnjava Soldo i dodaje kako je ta vrsta povremeni stanovnik Jadranskog mora, inače najsjevernijeg i još najhladnijeg mora Mediterana.

Morski psi, korali, ribe i ostale morske vrste u Jadran dolaze zbog proširenja Sueckog kanala, čime je omogućen veći protok vode u Mediteran. Neke pridošle vrste, poput kirnje i njezinih srodnika, uvelike su se rasprostranile po srednjem i južnom Jadranu.

"Problem je što mi tu ne možemo ništa. Previše je varijabli na koje ne možemo uticati", zaključuje Soldo.

Izvor: 24 sata