Veći dio svog života Selindžer je proveo bježeći od medija i u svojevrsnoj izolaciji. Ali, očito je postojalo i vrijeme kada je čuveni pisac bio malo otvoreniji za komunikaciju.
Autor 'Lovca u žitu' se četrdesetih godina prošlog vijeka rado dopisivao s djevojkom iz Toronta koja mu se obratila s molbom za savjetovanje oko literarne karijere.
Selindžer nakon 1965. pa sve do svoje smrti 2010. nije objavio ni slova proze, iako postoje glasine o brojnim napisanim romanima, pa je pojava njegovih pisama u kojima još spominje nikad objavljenu priču, izazvala priličnu senzaciju u literarnim krugovima. Danas 95-godišnja Maržori Šird, koja se sa Selindžerom dopisivala prije više od pola vijeka, odlučila se na prodaju njegovih pisama, jer joj novac treba za zdravstvene troškove.
Selindžer u jednom pismu spominje nikad objavljenu priču 'Harry Jesus' za koju neskromno kaže da će 'iščupati Amerikancima srce iz grudi i onda ga vratiti unutra bogatije i ljepše'.
Pisma koja je Selindžer razmjenjivao s Šird, kupio je "Morgan Library & Museum", a data su i na uvid "Njujork tajmsu".
1941. je Selindžer, između ostalog, otkrio Šird, kako je napisao 'prvo poglavlje u priči o Holdenu', misleći pritom očito na svog najpoznatijeg (anti)junaka Holdena Kolfilda. Zanimljivo je da je priča 'Slight Rebellion Off Madison' koja će kasnije postati jedno poglavlje 'Lovca u žitu' prihvaćena za objavljivanje u "Njujorkeru" još 1941., ali je izašla tek nakon kraja Drugog svjetskog rata.
Oni koji su detaljno iščitali Selindžerova novootkrivena pisma, kažu kako su uglavnom fascinantna, jer je pisac tada 'tek na početku svoje književne karijere', ali se već 'formirao njegov specifični glas'.
(Izvor:RTCG)
