U SKLOPU niza svječanosti kojima se obilježava sedamsto godina od proglašenja Milanskog edikta, u Viminacijumu će 18. maja biti otvorena izložba "Konstantin Veliki i Milanski edikt 313 - rađanje hrišćanstva u rimskim provincijama na teritoriji današnje Srbije".
Ovom izložbom želimo da predstavimo važna pitanja rimske države tog perioda. Zbog toga smo je podijelili na segemente koji se tiču religije, kulture, vojske, svakodnevnog života - kaže za "Novosti" Bojana Borić Brešković, v.d. direktora Narodnog muzeja u Beogradu.
Publika će moći da vidi 180 predmeta izuzetne vrijednosti iz kolekcija devet srpskih muzeja. Obuhvaćen je prevashodno arheološki materijal od 3. do 7. vijeka. Izložbu "otvara" materijal koji predstavlja uvod u Konstantinovo doba, zatim slijede djela nastala za vrijeme njegove vladavine, kao i ono što je ostavština tog značajnog perioda.
Najznačajniji materijal potiče iz rezidencijalnih kompleksa Sirmijuma, Naisusa i Medijane. Biće izloženi i nalazi iz Galerijevog Gamzigrada, kao i vladarski nakit nađen u Šarkamenu...
Među izloženim muzealijama dominantno mjesto će imati Konstantinov portret izliven u bronzi, a nađen 1900. u Nišu, kao i čuvena kameja iz mjesta Kusadak kod Mladenovca, koja predstavlja Konstantina na konju kako gazi neprijatelja - pogleda uprtog u nebo. Upravo taj Konstantinov stav, posebno naglašen na njegovom novcu, jedni tumače kao stav za molitvu, dok su arheolozi skloni da tu pozu tumače kao uzor preuzet sa novca Aleksandra Velikog, odnosno sa novca helenističkih vladara.
(Izvor:Večernje novosti)
