Koordinatorka Programa direktne asistencije za osobe koje koriste droge u NVO Juventas, Marija Milić je, povodom 31. avgusta Međunarodnog dana prevencije predoziranja, kazala da se taj datum svake godine obilježava kako bi se podigla svijest o tom problemu, pružila podrška svima, koji su najbliže izgubili uslijed predoziranja, te smanjila stigmatizacija zbog smrti uzrokovane predoziranjem,.

“Glavna poruka koja se šalje jeste da je svaka smrt uzrokovana predoziranjem mogla biti spriječena”, poručila je Milić u izjavi za PR Centar.

Ona je navela da je Drop in Centar u NVO Juventas, u prvoj polovini ove godine, posjetilo 348 osoba koje koriste droge.

“Te osobe su se, u istom periodu, 1.654 puta obratile našim servisima. Svi oni su u riziku od mogućeg predoziranja. I svi oni poznaju, ili su poznavali nekog ko se predozirao”, kazala je Milić.

Sa praksom od preko deset godina rada sa osobama koje koriste droge, kako je pojasnila, u Juventasu smatraju da problemi predoziranja i osoba koje koriste droge, u Crnoj Gori, nisu dovoljno prepoznati, niti označeni kao alarmantni.

“U prilog tome je i činjenica da ne postoji, odnosno do sada nisu postojali statistički podaci o broju smrtnih slučajeva uslijed predoziranja. U Evropi, prema podacima Centra za praćenje droga i bolesti zavisnosti, svake godine, u prosjeku, 12 hiljada osoba izgubi život usljed predoziranja”, navela je Milić.

Ona je istakla da je problem predoziranja veoma važan i da mu je potrebno posvetiti pažnju sa ciljem, kako je objasnila, smanjenja smrtnih slučajeva i povećanja svijesti medicinskih radnika/ca i društva u cjelini o tom problemu.

Terenski radnik u Drop in Centru NVO Juventas, Mladen Vujović, pojasnio je da se predoziranje javlja kao posljedica uzimanja prevelike količine neke droge ili kombinacije droga, a ponekad, kako je dodao, droga i alkohola.

“Droga savlada tijelo, a naročito mozak i ostale važne organe kao što su srce, jetra, pluća i bubrezi, pa organizam odjednom postaje toliko slab da ne može da se izbori. Svako ko koristi drogu može da se predozira, bilo da je u pitanju “veteran” ili neko ko prvi put uzima. Život predozirane osobe zavisi od brzine i načina zbrinjavanja”, rekao je Vujović.

On je kazao da je cilj da se poboljša kvalitet života osoba koje koriste droge, između ostalog, kroz prevenciju smrti uslijed predoziranja.

“Najčešći uzrok smrti pri predoziranju je miješanje nekoliko vrsta droga sa sličnim efektima, npr. heroin sa tabletama i/ili alkoholom)”, ukazao je Vujović.

Prema njegovim riječima, kod predoziranja opijatima predozirana osoba može biti budna, ali ne može da govori, a kako je dodao, mogu se javiti blijedilo lica i tijela, modrina lica i usana, nesvjestica, povraćanje i gušenje.

“Dolazi do nepravilnog rada srca i usporavanja ili potpune nemogućnosti opipavanja pulsa, usporenog disanja i na kraju gubljenja svijesti, a osoba postaje nesposobna da diše pravilno”, rekao je Vujović.

Kod predoziranja stimulansima, kako je kazao, može doći do grčenja mišića i tijela, tremora, pritiska i bola u grudima, nesvjestice, otežanog disanja i gušenja.

Vujović je istakao da je izuzetno važno na vrijeme reagovati u situaciji kada se neka osoba predozirala.

“Ono sto je najvažnije jeste da prvo provjerimo da li je osoba u svjesnom stanju. Ukoliko jeste, treba je pokušati držati budnom dok pomoć ne stigne (šetati, razgovarati, kvasiti lice vodom). Ukoliko osoba nije svjesna, treba da pozovemo hitnu pomoć, a dok ne stigne, treba osloboditi disajne puteve, okrenuti je na bok, sa glavom zabačenom unazad, da bi jezik ostao u normalnom položaju”, objasnio je Vujović.

On je ukazao da Službe hitne pomoći u Crnoj Gori posjeduju antidote, koji poništavaju dejstvo pojedinih droga.

“Broj na koji ih možete dobiti je 124 i nikako ne treba odlagati pozivanje hitne pomoći”, zaključio je Vujović.