"Ako su se ovakvi korisnici javili na tretman, oni su u rutinsku statistiku Instituta prijavljeni pod dijagnozom mentalni poremećaji i poremećaji ponašanja usljed upotrebe alkohola, dok za poremećaje usljed pretjerane upotrebe energetskih napitaka ne postoji specifična dijagnoza po kojoj bismo mogli iz redovne statistike izvući podatak o ovoj kombinaciji", pojasnili su iz ove ustanove.

Posljednji podaci kojima raspolažu u Institutu su informacije ESPAD istraživanja (Evropsko istraživanja o pušenju, pijenju alkohola i uzimanju droga među učenicima) iz 2015. godine koje je pokazalo da je u Crnoj Gori 26 odsto šesnaestogodišnjaka kombinovalo energetska pića sa alkoholom. Ovo istraživanje među mladima (uzrast 16 godina) radi se svake četvrte godine.

Stručnjaci pojašnjavaju da energetska pića sadrže kofein, a da on djeluje kao stimulans tako što privremeno odgađa umor i pospanost "ali previše kofeina dovodi do osjećaja uznemirenosti i nelagode".

"Velike količine kofeina izazivaju dehidrataciju (pretjerani gubitak tjelesnih tečnosti) koja je slična onoj koju uzrokuje alkohol, te stoga konzumiranje proizvoda koji sadrže kofein nije preporučljivo djeci, trudnicama i hroničnim srčanim bolesnicima. Energetska pića sadrže pored kofeina i velike količine šećera koje sa ostalim sastojcima mogu uništiti nadbubrežnu žlijezdu, a njihovim dugotrajnim korišćenjem dolazi do depresije nervnog sistema", pojašnjavaju iz ove zdravstvene ustanove.

Upozoravaju da su ova pića opasna po zdravlje kada se duže koriste, kao i miješanjem sa alkoholom i drugim psihoaktivnim supstancama.

Dodali su da uzajamno djelovanje energetskog pića i alkohola uzrokuje mnoge zdravstvene rizike. Energetsko piće, objašnjavaju oni, je stimulans, dok alkohol djeluje umirujuće, odnosno uspavljujuće na većinu ljudi i “kombinacija učinka može biti izuzetno opasna”.

“U najtežim slučajevima, zbog nagle depresije nervnog sistema dolazi do gušenja usljed povraćanja u snu i depresije disajnog sistema”, upozorili su stručnjaci.

Napominju i da ova kombinacija može “dovesti do srčanih aritmija i napada”.

Specijalistkinja urgentne medicine dr Isidora Kostić za Pobjedu je kazala da u Urgentnom centru svake godine registruju veliki broj trovanja alkoholom, opijatima, ljekovima, kao i nekim psihoaktivnim supstancama, najčešće kokainom.

“Pacijenti se javljaju zbog trovanja ljekovima i kombinacijama raznih ljekova, kao i kombinacijama ljekova i alkohola, ali i alkohola i energetskih pića. Ljekovi koji najčešće dovode do akutnih trovanja su sedativi, hipnotici, antiepileptici, antihistaminici i opijati”, rekla je ona.

Kako je pojasnila, u zavisnosti od toga što su pacijenti koristili, mogu se prepoznati akutno trovanje alkoholom, pripitost emocionalna labilnost, promjena govora, poremećaj hoda, te neadekvatno ponašanje.

“Na drugom mjestu je pijanstvo narušene intelektualne funkcije, vrtoglavica, povraćanje, a na trećem mjestu je teško trovanje koje podrazumijeva tešku psihomotornu oduzetost i gubitak svijesti”, navela je Kostić.

Ona je dodala da je među mladima zastupljena i upotreba alkohola sa energetskim pićima i da se određeni broj pacijenata javi Urgentnom centru zbog mučnine, bolova u stomaku, nervoze i lupanja srca koje nastaju usljed ove kombinacije pića.

“Vrlo često se javljaju i pacijenti koji koriste marihuanu koja predstavlja i najčešće korišćenu”, rekla je ona.

Istakla je da se stručnjaci u Urgentnom centru često srijeću sa osobama koje prvi put koriste psihoaktivne supstance.